ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Dvije knjige o hrvatskoj toponomastici Baranje i Srijema znanstvenoga savjetnika HAZU-a dr. Ante Sekulića predstavljene su danas u Zagrebu.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Dvije knjige o hrvatskoj toponomastici
Baranje i Srijema znanstvenoga savjetnika HAZU-a dr. Ante Sekulića
predstavljene su danas u Zagrebu. #L#
"Hrvatski srijemski mjestopisi" i "Hrvatski baranjski mjestopisi",
uz već objavljenu knjigu "Hrvatski bački mjestopisi" (nakladnik svih
je "Školska knjiga") trilogija je povijesti hrvatskih imena mjesta u
dolinama rijeka Save, Dunava, Drave i Tise, u kojoj dr. Sekulić
znanstvenim rukopisom dokazuje stoljetnu ukorijenjenost hrvatskoga
naroda na tim područjima, rečeno je prigodom predstavljanja.
Od 11. do kraja 20. stoljeća svi podatci iz Srijema upućuju na
izvorno slavenska, odnosno hrvatska imena (imena iz isprava kraljeva,
crkvenih poglavara i velmoža). U hrvatskomu dijelu Baranje imena
naselja su izvorno slavenskoga podrijetla, unatoč promjeni pučanstva u
njima, kazao je dr. Sekulić. Hrvatski svijet nije ondje ni naseljen ni
odseljen, on je tamo stoljećima i tamo će i ostati, ne priznajući
nikakva nagodbenjačka humana preseljenja, kazao je Sekulić koji je
također i autor trilogije o književnosti navedenih područja.
Recenzent dr. Josip Barbarić i predstavljač dr. Josip Kolanović
pohvalili su ozbiljnost znanstvenoga pristupa i obuhvatnost rezultata
Sekulićeva istraživanja, ocijenivši knjigu krajnjim upozorenjem
znanstvenicima i političarima Zagreba i Hrvatske da se moraju jače
zauzeti za očuvanje identiteta Hrvata na tim područjima.
Skup su pozdravili i predsjednik subotičkoga HKUD-a "Bunjevačko
kolo" Josip Buljovčić i predsjednica Društva vojvođanskih i
podunavskih Hrvata Marija Zaić-Kubatović. Buljovčić je upozorio da,
osim u pjedinačnim slučajevima, danas nema nikakve kulturne
komunikacije Hrvata u Bačkoj i Hrvatske. Zauzeo se za obostrane
kulturne zagovore u kojima bi se poticala, pomagala, revalorizirala i
predstavljala raznolika kulturna djela Hrvata u domovini i Bačkoj.
Mladi u Bačkoj sada ne mogu učiti hrvatski književni jezik, a treba im
poticati i svijest o vrijednosti napora njihovih predaka, kazao je
Buljovčić te dodao da bi se ozbiljnom suradnjom hrvatskih ustanova i
književnika stvaralaštvo s toga rubnoga dijela moglo uklopiti u
hrvatsku kulturnu maticu.
(Hina) li dd
211854 MET may 97