ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Zbirka studija i rasprava o starijoj hrvatskoj književnosti "Zrcalo duhovno" akademika Rafe Bogišića, u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, predstavljena je danas na tribini Društva hrvatskih
književnika.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Zbirka studija i rasprava o starijoj
hrvatskoj književnosti "Zrcalo duhovno" akademika Rafe Bogišića, u
izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, predstavljena je danas na
tribini Društva hrvatskih književnika. #L#
Uz pojavu zbirke dr. Ante Stamać je istaknuo da je istraživanje
starije hrvatske književnosti počelo prije pedesetak godina i da su
tekstovi o toj književnosti značajni segment hrvatske duhovnosti koji
je dugo vremena bio proskribiran.
Autor je, dodao je dr. Stamać, u knjizi prikazao velik broj
književnih tekstova od srednjega vijeka do kraja 18. i početka 19.
stoljeća, a po Stamaćevoj ocjeni osobito je uspješno prikazao sliku
hrvatskoga kulturnog prostora 17. i 18. stoljeća.
Ovu zbirku Stamać smatra vrlo važnim prinosom hrvatskoj znanosti o
književnosti.
Drugi predstavljač akademik Josip Vončina je istaknuo da Bogišićevi
tekstovi pokazuju njegovu ljubav za hrvatski jezik i književnost.
Naglasio je njegovu moć iskazivanja bogatstva te književnosti i
tekstova koji su nastajali na sva tri dijalekta, ali koji su u vrijeme
nastanka tih tekstova imali status književnih jezika.
Obraćajući se nazočnima, autor akademik Bogišić svoj je govor o
starijoj književnosti posvetio trima važnim činjenicama vezanima uz
taj dio hrvatske književnosti. Po njegovu mišljenu, to su
historiografija, polilingvizam i slavizam.
Pritom je napomenuo da mi danas imamo vrlo slab uvid u sve ono što je
nastalo u hrvatskoj književnosti u njezinoj tisućugodišnjoj povijesti,
navodeći kako je velik broj djela nestao i da se tek jedan dio sačuvao
zahvaljujući prepisivanju. Bogišić je kazao da je, i unatoč tomu,
hrvatska književnost bogata i vrijedna jer su Hrvati u borbi za svoju
opstojnost stvarali velika djela. Govoreći o pojmu polilingvizma,
rekao je da je hrvatska književnost, osim na hrvatskom, pisana na
latinskom i talijanskom jeziku potkrepljujući to činjenicom da su
Hrvati bili dugo vremana bez svoje vlastite države. Naveo je podatak
da su djela hrvatskih humanista u većem broju tiskana u Italiji i
Mađarskoj nego li u Hrvatskoj.
Treću činjenicu, pojam slavizam, osobito u 20. stoljeću akademik
Bogišić je označio poraznim za hrvatski jezik, dodavši da je kroz taj
pojam hrvatski jezik doživio svoju negaciju.
(Hina) ta dd
211652 MET may 97