DOMINIKOVIĆ GOVORIO O PROLJETNOJ SJETVI

ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Proljetna je sjetva u Hrvatskoj kvalitetno organizirana i do sada je obavljena na više od 90 posto površina, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare ministar poljoprivrede i šumarstva mr. Zlatko Dominiković. Govoreći o skoroj žetvi, kazao je da bi neutralne ustanove trebale određivati kvalitetu pšenice, a preuzetu pšenicu trebalo bi se plaćati odmah ili nakon tri dana. #L# Dominiković je naveo da se u sjetvi šećerne repe za 10,9 posto premašio plan (planirano je 21.422, a zasijano 28.842 tisuće hektara), da je pri kraju sjetva soje. U tijeku je sjetva suncokreta i po svoj prilici tom će uljaricom biti zasijano i više od planiranih 19.253 hektara. Glede žitarica - raži i ječma, ministar je kazao kako se povećavaju površine pod jarim ječmom, no ne i površine pod raži, najavljujući da će se Ministarstvo sljedeće godine pripremiti za stimuliranje sjetve te krušarice, osobito na ličkom području koje u tome ima tradiciju. Govoreći o značajkama proljetne sjetve, Dominiković je naglasio da je zabilježen rast potrošnje umjetnog gnojiva. "Kutinska 'Ina petrokemija' uspjela je, u suradnji s Ministarstvom, uz povoljne kreditne uvjete, organizirati veću prihranu i potrošnju umjetnog gnojiva, te vjerujem da će ove godine potrošnja umjetnog gnojiva biti 550 tisuća tona ili 31 posto veća nego lani", kazao je ministar. Na područjima od posebne državne skrbi ministar je rekao da je zasijano oko 27 tisuća hektara, u hrvatskom Podunavlju 24 tisuće hektara, te da nikada do sada preko Državnog ravnateljstva za robne zalihe nije iskreditirano 273.802 tisuće hektara. To znači, dodao je, da ćemo ove godine kukuruz imati na oko 410 tisuća hektara, što omogućuje proizvodnju viškova od 200 do 400 tisuća tona. Ističući kako iskustvo ovogodišnje sjetve upućuje da zakone i vladine mjere treba intenzivnije primjenjivati, ministar je izrazio uvjerenost da će se to iskustvo znati dobro iskoristiti kako bi Hrvatska imala viška pšenice. S tim u vezi kazao je kako se ove jeseni mora zasijati najmanje 300 tisuća hektara pšenice, što onda znači da Hrvatska mora biti izvoznik najmanje 200 do 300 tisuća tona te važne žitarice. Najavio je da Ministarstvo priprema projekt po kojemu bi se pšenica otkupljivala na dvjema razinama, dodavši da bi neutralne ustanove određivale kvalitetu pšenice, a preuzeta bi se pšenica plaćala odmah ili u roku do tri dana. Po ministrovim riječima, već je sada osigurano oko 20 milijuna njemačkih maraka, a ići će se na model paralelne prodaje pšenice mlinarsko-pekarskoj industriji s tim da će ona dobiti kredite uz povoljne uvjete. Smatramo da bismo time pomogli seljacima i povećali otkup pšenice, kazao je ministar, napominjući kako procjene upućuju da bi, budu li otkup i analiza pšenice tekli po planu, Hrvatska trebala imati oko 800 tisuća tona pšenice, od čega se za mlinarsko-pekarsku industriju planira otkupiti oko 620 tisuća tona, što je dostatno za potrebe Hrvatske. Dominiković je izvijestio da isplata poticaja i naknada, za koje je ove godine osigurano 570 milijuna kuna, teče dobro i po planu. Novinare je izvijestio i o nizu novih programa i projekata, među njima za stočarstvo, te za obnovu dotrajale i zastarjele mehanizacije. Zamjenik ministra Dubravko Novak i ministrov pomoćnik Ivan Juroš pobliže su govorili o zakonskim prijedlozima o veterinarstvu i stočarstvu, odnosno o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. (Hina) bm mc 201344 MET may 97