FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

POLJOPRIVREDNE INFORMACIJE

HINA - BILTEN POLJOPRIVREDNIH INFORMACIJA Zagreb, 16. svibnja 1997. + IZVOZ BRAZILSKE KAVE PREMAŠIT ĆE DOGOVORENE KOLIČINE RIO DE JANEIRO, (Hina/Reutr) - Brazilski izvoz kave u prvih šest mjeseci ove godine vjerojatno će preći dogovorenu granicu od šest milijuna 60-kilogramskih vreća. No, trgovci smatraju da se radi o prekoračenju od najviše deset posto pa to neće stvarati nikakve probleme. U prvom tromjesečju ove godine Brazil je već izvezao 3,89 milijuna vreća, a izvozne registracije za drugo tromjesečje do 25. travnja dostigle 3,20 milijuna vreća. Trgovci procjenjuju da je u travnju isporučeno između 1,2 i 1,3 milijuna vreća, a prema brodskim tovarnim listama do 2. svibnja je isporučeno 1,19 milijuna vreća. Procjene o izvozu u svibnju se razlikuju, a kreću se između razine ispod milijun i dva milijuna vreća. Do 25. travnja za svibanj je izdano izvoznih registracija za 1,39 miijuna vreća kave. U lipnju se, pak, predviđa nizak izvoz, jer se očekuje da će pržionice pričekati niže cijene za kavu isporučenu tijekom srpnja i kolovoza. Za isporuke u lipnju do sada je odobren izvoz tek 339.000 vreća. Iz navedenog slijedi da će Brazil u prvoj polovini ove godine izvesti zmeđu 6,5 i preko sedam milijuna vreća kave. KOLUMBIJA ŽELI DOGOVOR S BRAZILOM BOGOTA, (Hina/Reuter) - Dva najveća svjetska proizvođača kave, Kolumbija i Brazil, trebala bi zaboraviti dugogodišnju netrepeljivost i razviti zajedničku strategiju ako žele spriječiti sve veću zamjenu kvalitetne arabice jeftinom robustom, poručuju kolumbijski izvoznici. Arabicom je u svijetu u sezoni 1995/96. bilo zasađeno 67,7 posto ukupno zasijanih površina pod kavom, u usporedbi sa 71 posto u sezoni 1991/92., dok je istodobno povećan broj površina pod robustom, stoji u studiji Nacionalnog saveza kolumbijskih izvoznika kave, ASOEXPORT. Najvažniji razlog sve većeg uzgoja robuste je cijena. Kupcima je važna prvenstveno cijena, a Kolumbija je jedna od zamalja s najvišim troškovima proizvodnje kave. Strah od nedostatne ponude prije nekoliko mjeseci je podigao cijene kolumbijskoj kavi na 2,30 američkih dolara po funti, što je najviša razina u posljednje dvije godine. Taj se porast odrazio i na cijene plaćene kolumbijskim proizvođačima, koje sada premašuju 384.000 kolumbijskih peseta (oko 384 doalra) za pakiranje od 125 kilograma (kg). Iako arabica i dalje ima središnje mjesto u svjetskom izvozu, tj. čini oko 72 posto ukupnog izvoza kave, trgovci upozoravaju da jeftinija robusta hvata sve veći zamah. Stoga ne bi bilo iznenađujuće da nagli porast cijena arabice završi gubljenjem dijela tržišta. Nedostatak suradnje između Kolumbije i Brazila, koji se neumorno natječu, mogao bio znatno ugroziti izglede proizvodnje arabice u budućnosti. Izvoznici predlažu stvaranje novog kartela kave, no to je u suprotnosti s pravilima Svjetske trgovačke organizacije WTO. Za slučaj Kolumbije, ASOEXPORT predlaže Nacionalnoj udruzi uzgajivača kave da potrebne količine kave potraži u svojim postojećim zalihama kako ne bi došlo do porasta cijena. Prema procjenama Udruge, postojeće će se zalihe od rujna, u svrhu ispunjavanja izvoznih obveza, smanjiti sa sadašnje razine od oko pet milijuna 60-kilogramskih vreća na oko 3,5 milijuna vreća. ACPC ODLUČUJE O BUDUĆIM TRŽIŠNIM MEHANIZMIMA LONDON, (Hina/Reuter) - Udruga zemalja proizvođača kave (ACPC) odražat će 21. svibnja sastanak na kojem će se raspravljati o tržišnim mehanizmima. Njihova se primjena očekuje već od srpnja ove godine. Tom skupu prethodi sastanak tehničke skupine 19. svibnja, na kojem će biti riječi o sadašnjem izvoznom programu po kojem se zemljama članicama u prvih šest mjeseci ove godine izvoz ograničava na 24,48 milijuna vreća. Važeči plan istječe koncem lipnja. PREVELIKA PONUDA ŠEĆERA OŠTRO SPUŠTA CIJENE BRISBANE, (Hina/Reuter) - Vizije "svjetskih šećernih ratova" za hvatanje tržišnih udjela na trajno pretrpanom tržištu s pojavom zasićenosti na Dalekom Istoku, uznemiruju učesnike ovogodišnje australske "Konvencije proizvođača šećera" Australija, koja je upravo proizvela i plasirala rekordan urod šećera, sprema se na dalju ekspanziju, no otpimizma lagano ponestaje. Konkurencija Australije i Tajlanda, dva od nekoliko najučinkovitijih proizvođača šećera, pretvorila je Daleki Istok u regiju s velikim viškom šećera. Zbog velikog viška sirovog šećera te proizvodnje umjetnih sladila smatra se kako će se prednostima otvaranja novih tržišta Brazil i Tajland okoristiti više od Australije. Za oko deset godina Australija će proizvoditi sedam, a možda i osam milijuna tona šećera, prema sadašnjih pet milijuna tona, a izvozit će između šest i sedam milijuna tona. Daleki će Istok tako postati područje s viškom šećera te se on više neće prodavati po premijama već po sniženim cijenama. Na Dalekm Istoku potrošnja raste nevjerojatnom brzinom, od 14,5 milijuna tona u 1976. godini na 39,5 milijuna tona u 1996. i na predviđenih 52,5 milijuna tona u 2006. godini. Tako je povećan i udjel svjetske potrošnje na 33,3 posto s 18 posto u 1976. Porasla je i proizvodnja, na 38,3 milijuna tona u 1996, s 14,8 milijuna tona u 1976. te na prognozirnihe 54 milijuna tona u 2006. Očekuje se i zdrav porast svjetske potrošnje šećera brzinom od 1,7 posto godišnje do 2000. godine sa sadašnjih 119 milijuna tona te brzinom od 1,3 posto godišnje do 2006. godine. Proizvodnja će slijediti porast potrošnje od oko 1,8 milijuna tona godišnje. U Europi, središnjem Tajlandu, Kini, Argentini i Queenslandu postoje mali kapaciteti za porast proizvodnje, dok Brazil, Južna Afrika, Indija, Tajland i zapadna Australija predstavljaju veliki ekspanzijski potencijal. Idućih se godina očekuje veća proizvodnja od potrošnje te će 2000. višak šećera dosegnuti 129 milijuna tona. Problem pogoršava sve veća uporaba umjetnih sladila, posebno u Kini i vjerojatno Indoneziji. Ako se Kina ne vrati na tržište i ne kupi oko tri milijuna tona šećera godišnje, na Dalekom će se Istoku do 2000. godine pojaviti vrlo veliki višak šećera. Još prije dvije godine tu je nedostajalo 100.000 tona šećara, da bi ove godine višak iznosio 1,3 milijuna tona. BUGARSKA OČEKUJE TRI MILIJUNA TONA PŠENICE SOFIJA, (Hina/Reuter) - Bugarska će ove godine proizvesti dovoljno pšenice za podmirivanje vlastitih potreba i ispunjavanje izvoznih obveza, ocjenjuje se iz službenih izvora. Dužnosnik bugarskog Mnistarstva poljoprivrede, Valeri Iliev, ovogodišnju poizvodnju procjenjuje na tri milijuna tona pšenice, prema 1,8 milijuna tona prošle godine, što će biti dovoljno za podmirivanje domaće potrošnje od 1,6 milijuna tona i vraćanje pšenice kupljene u zamjenu za pšenicu iz nove žetve. Bugarska je, naime, u ožujku od Poljske "posudila" 100.000 tona pšenice kako bi pokrila akutni nedostatak, a za uzvrat će iz novog uroda "vratiti" istu količinu. Isto tako, sklopila je ugovor sa švicarskom tvrtkom Glencore o uvozu 100.000 tona pšenice i kasnijem izvozu 134.000 tona pšenice iz novog uroda. Za robnu je razmjenu odobreno još 35.000 tona pšenice, koja će se razmijeniti za neophodnu mehanizaciju. Uzgoj jesenskih kultura teče dobro, a očekivana proizvodnja se smatra realnom. Pšenicom i ječmom zasijano je 1,5 milijuna hektara, prema 1,27 milijuna hektara prošle godine. U posljednja tri mjeseca konačno je prevladan nedostatak žitarica u Bugarskoj, a koji predstavlja posljedicu loše prošlogodišnje žetve i prevelikog izvoza prije dvije godine. FRANCUSKO TRŽIŠTE MIRNO PRIHVATILO NEUVOĐENJE PRISTOJBI PARIZ, (Hina/Reuter) - Francuski trgovci žitarica nisu reagirali na vijest o odgodi uvođenja najavljenih izvoznih pristojbi za pšenicu u Europskoj uniji (EU), izjavljujući kako će to neznatno utjecati na tržište. Na vremenu će dobiti pojedini operatori koji još nisu iskoristili izvozne dozvole po kojima se ne plaća pristojba. EU je u međuvremenu pokazala da nakon što je izvoz dostigao očekivani iznos i nakon velikog porasta domaće potrošnje te suše u Zapadnoj Europi, do nove žetve neće promijeniti svoju politiku ograničavanja izvoza pšenice. Francuske žitarice prodaju se na "srpanjskoj bazi". Za sezonu 1996/97. cijene jedne tone pšenice u francuskim francima iznosi: 1. polovina 2. polovina kolovoz 3,64 7,27 rujan 10,91 14,54 listopad 18,18 21,81 studeni 25,45 29,09 prosinac 32,72 36,36 siječanj 39,99 43,63 veljača 47,26 50,90 ožujak 54,53 58,17 travanj 61,81 65,44 svibanj 69,08 72,71 lipanj 76,35 79,98 informacije: Slavica Bocek telefon: 01/273-927 2 161121 MET may 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙