ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Konferencija "Perspektive gospodarskog razvoja Zagreba" potaknula je raspravu i predstavila moguće vizije razvoja glavnog grada Hrvatske, dajući osnove za izradu strategije dugoročnog razvoja metropole.
Istaknuto je to na kraju jednodnevne konferencije, koja je, u organizaciji Gospodarske komore Zagreb (GKZ), okupila istaknute političke djelatnike, gospodarstvenike, znanstvenike i urbaniste.
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Konferencija "Perspektive gospodarskog
razvoja Zagreba" potaknula je raspravu i predstavila moguće vizije
razvoja glavnog grada Hrvatske, dajući osnove za izradu strategije
dugoročnog razvoja metropole. Istaknuto je to na kraju jednodnevne
konferencije, koja je, u organizaciji Gospodarske komore Zagreb (GKZ),
okupila istaknute političke djelatnike, gospodarstvenike, znanstvenike
i urbaniste. #L#
Predsjednik Odbora za financije i proračun Zastupničkoga doma
hrvatskog Sabora dr. Đuro Njavro ocijenio je da je konferencija na
tragu stvaranja dugoročnog plana razvoja Hrvatske na prijelazu
tisućljeća. To će, kazao je, značiti i preispitivanje dosadašnjih
gospodarskih postavki i političkih teza, posebno u svjetlu međusobne
povezanosti svjetskog gospodarstva i globalizacije tržišta.
Više od 50 posto poreznih prihoda države ostvaruje Zagreb, a s
okolnim mjestima taj je postotak i veći. Stoga nema odgovorne rasprave
o strategiji razvoja države bez cjelovite rasprave o Zagrebu, naglasio
je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. Dodao je
da pritom treba ozbiljno raspraviti položaj i razvitak industrije u
okolnim gradovima, primjerice Sisku i Karlovcu te tranzitnu ulogu
Zagreba na pravcu od luke Rijeka do Budimpešte.
Raspravom o gospodarskom razvoju Zagreba i njegovoj budućnosti,
zapravo se raspravlja i o budućnosti Hrvatske. Tako je potrebno dati
odgovor gdje želimo doći i kako to postići, kazao je predsjednik GKZ
Vjekoslav Tomašić. Govoreći o brojčanim podacima o stanju gospodarstva
Zagreba, Tomašić je istaknuo da, iako je rat završio, Zagreb ne
bilježi gospodarski rast, kao i da su "industrijska proizvodnja i
ukupna zaposlenost Zagreba na razini 1970.". O tome, kazao je, treba
otvoreno i smireno razgovarati, kako bi se na pozitivan i
konstruktivan način dali temelji budućem stalnom rastu. Pomoći će i
iskustva brojnih država, pokrajina i gradova svijeta koji su razradili
cjelovite ili djelomične strategije, od kojih će neka iskustva,
primjerice Lisabona i Mainza biti predočena na skupu.
Dvadesetak izlagača u svojim je referatima ukazalo na prostorne,
regionalne i gospodarske aspekte razvoja Zagreba, na promet, urbani
okvir, genezu gospodarske krize i strategiju njenog prevladavanja,
značaj komunalnog sektora, utjecaj jačanja malog i srednjeg
poduzetništva, dizajn kao element ukupne strategije razvoja itd.
Zaključci konferencije koja je, kako je rečeno, jedna u nizu
promišljanja o gospodarskom razvoju, izradit će se naknadno, a
koristit će se pri izradi cjelovite strategije razvoja Zagreba.
(Hina) db ds
151524 MET may 97