ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Hrvatsko bi novčano tržište uskoro trebalo postati tehnološki savršenije. Naime, po riječima direktora Tržišta novca Zagreb Josipa Gotovca, u izradi je zajednički projekt Tržišta i tvrtke Infoinvest, koja
je zastupnik tvrtke za pružanje poslovnih informacija Dow Jones Telerate, pod nazivom COLMM (Croatian On-Line Money Market), a čijim će se okončanjem trgovina na hrvatskom novčanom tržištu obavljati elektroničkim putem.
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Hrvatsko bi novčano tržište uskoro
trebalo postati tehnološki savršenije. Naime, po riječima direktora
Tržišta novca Zagreb Josipa Gotovca, u izradi je zajednički projekt
Tržišta i tvrtke Infoinvest, koja je zastupnik tvrtke za pružanje
poslovnih informacija Dow Jones Telerate, pod nazivom COLMM (Croatian
On-Line Money Market), a čijim će se okončanjem trgovina na hrvatskom
novčanom tržištu obavljati elektroničkim putem. #L#
"Pred nama su bile dvije mogućnosti: razviti vlastiti sustav za
elektroničko trgovanje poput TEST-a Zagrebačke burze ili nabaviti
takav sustav u svijetu. Mi smo se odlučili za tu drugu mogućnost i
između dvije ponude, Reutersove i Telerateove, odabrana je
Telerateova, koja je ocijenjena povoljnijom", kazao je Gotovac.
Elektroničkim sustavom, u kojemu zasad sudjeluje četrdesetak
hrvatskih banaka, moći će se obavljati transakcije u kunama te, u
budućnosti, devizama i kratkoročnim vrijednosnim papirima.
Na Tržištu novca Zagreb, hrvatskom novčanom tržištu na kojemu
financijske institucije trguju novcem namijenjenom uglavnom održavanju
likvidnosti, zasad se ne trguje devizama i kratkoročnim
vrijednosnicama. Razlog tome je nepostojanje odgovarajuće zakonske
regulative. Naime, sadašnjim Zakonom o deviznom poslovanju nije
predviđena trgovina devizama na sekundarnom tržištu, dok je usvajanjem
Zakona o vrijednosnim papirima regulirano trgovanje na tržištu
kapitala, odnosno dugoročnim vrijednosnim papirima (dionicama i
obveznicama), ali ne i kratkoročnim.
U Hrvatskoj tako praktički ne postoji devizno tržište, smatra
Gotovac, već se provode jednosmjerne aukcije Narodne banke Hrvatske
(NBH). Uloga bi Narodne banke Hrvatske na deviznom tržištu, prema
Gotovčevom mišljenju, trebala biti, prije svega, regulativna i
kontrolna, uz provođenje intervencija usmjerenih održavanju tečaja
domaće valute.
Zakonska regulativa u vezi s kratkoročnim vrijednosnim papirima
nužna je, smatra Gotovac, zbog uvođenja reda na tržištu i zaštite
ulagatelja.
"Nužno je urediti tko izdaje kratkoročne vrijednosne papire, koje
su obveze izdavatelja, tko i gdje takvim vrijednosnicama trguje.
Iako su sudionici, tj. ulagatelji na ovom tržištu veći od ulagatelja
u dionice i njima je potrebna zaštita", smatra Gotovac.
Od kratkoročnih vrijednosnica u Hrvatskoj postoje blagajnički
zapisi NBH te trezorski zapisi Ministarstva financija, kojima se
trguje samo na primarnom tržištu. Drugim riječima, te se
vrijednosnice kupuju na aukcijama koje organiziraju izdavatelji.
Ulagači u te vrijednosne papire ne prodaju primjerice za potrebe
održavanja svoje likvidnosti te vrijednosnice na sekundarnom
tržištu, odnosno Tržištu novca. Prošle godine je ponuda
kratkoročnih vrijednosnica obogaćena i jednim komercijalnim
zapisom, tvrtke Mabakom, u ukupnoj vrijednosti od pet milijuna
kuna, od čega se s nešto više od dva milijuna kuna trgovalo i na
sekundarnom tržištu.
Inicijativa za reguliranje trgovine kratkoročnim vrijednosnim
papirima postoji - pokrenule su je NBH, Komisija za vrijednosne
papire i Tržište novca Zagreb, no još nisu definirana konačna
zaduženja i rokovi, kazao je Gotovac.
Regulativa na tom području je nužna budući da ne možemo sebi
dopustiti učenje na vlastitim greškama, drži Gotovac. "U
anglosaksonskom se području pravni sustav temelji na običajnom
pravu te im zbog toga nisu trebali zakoni. Mi se, nasuprot tome,
nalazimo u drugom pravnom sustavu i nemamo praksu s toga područja
te je stoga nužno slijediti načelo organiziranog trgovanja, poput,
primjerice Turske, Poljske i Meksika ili skandinavskih zemalja."
Isto je tako nužno težiti uvođenju dematerijaliziranih
vrijednosnih papira, što je jeftinije, uz istodobno
pojednostavljenje trgovine i njihova prijenosa, smatra Gotovac.
Trgovinu vrijednosnicama u Hrvatskoj otežava i problem namire i
prijeboja. Primjerice, registraciju vrijednosnih papira NBH obavlja
sama središnja banka, dok za Ministarstvo financija taj posao
obavlja Zavod za platni promet. "Prijenos se mora postići po načelu
t+1, odnosno jedan dan nakon obavljene transakcije, a sada je vrlo
teško postići i t+7", kazao je Gotovac, navodeći kako je za kunske
i devizne depozite rok prijenosa isti dan, dok bi rok za prijenos
dugoročnih vrijednosnih papira trebao biti tri dana od obavljene
transakcije.
Kako bi sudionici na Tržištu novca lakše procijenili rizičnost
svojih ulaganja, Tržište novca Zagreb u suradnji sa Zagrebačkom
bankom, Trgovačkom bankom i Raiffeisenbankom izrađuje projekt za
povećanje transparentnosti na Tržištu novca. Namjera je projekta
što više razotkriti sudionike na tržištu pružanjem podataka o,
primjerice, zaduženosti, stanju na računu, rizičnosti plasmana,
aktivi i pasivi svakog sudionika, čime bi se izravno umanjio rizik
ulagača.
Inače, prošlu je godinu Tržište novca Zagreb završilo s čistim
dobitkom od 3,57 milijuna kuna, uz prihode od 7,25 milijuna kuna i
rashode od 2,61 milijun kuna. Planom za ovu godinu predviđeni su 42
posto manji prihodi - 4,2 milijuna kuna i to zbog predviđenog
smanjivanja ostvarenih naknada u noćnom trgovanju. Naime, iako na
Tržištu predviđaju nešto veći promet u dnevnom trgovanju, predviđa
se i smanjivanje noćnog prometa na 20 posto od prošlogodišnjeg, i
to zbog provođenja sanacije četiriju hrvatskih banaka. No, prema
Gotovčevim riječima, praksa je djelimice demantirala takva
predviđanja - naime, proces sanacije Privredne banke Zagreb odvija
se sporije od očekivanja, pa je i obujam trgovanja veći od
očekivanog. Planom za ovu godinu predviđeno je i ostvarivanje bruto
dobiti od 1,47 milijuna kuna, prema lanjskih 4,64 milijuna kuna.
(Hina) dš sbo
150949 MET may 97