MILOŠEVIĆEV NEUSPJEH U OBRAČUNU S CRNOGORSKIM REFORMISTOM ĐUKANOVIĆEM

BEOGRAD, 14. svibnja (Hina/Reuter) - Nastojanje srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića da zadrži neospornu vlast na cijelom teritoriju srpsko-crnogorske federacije doživjelo je ovoga tjedna novi udarac nakon što je njegov reformistički protivnik u Crnoj Gori, premijer Milo Đukanović, uspio poraziti zagovornike tvrde linije u vladajućoj stranci, ocjenjuje u svom osvrtu agencija Reuter pozivajući se na ocjene političkih analitičara i diplomata u Beogradu. #L# Glavni odbor crnogorske Demokratske partije socijalista (DPS) u ponedjeljak je jednoglasno podržao ponovni izbor Đukanovića na mjesto potpredsjednika stranke. Pod pritiskom iz Srbije u ožujku je isto tijelo smjenilo 35-godišnjeg Đukanovića s mjesta potpredsjednika DPS-a, kao uvod u njegovo smjenjivanje s položaja predsjednika vlade. No manevar je propao zahvaljujući podršci koju je crnogorska javnost iskazala tom 'prozapadno' orijentiranom političaru koji je je izazvao Miloševićev gnjev traženjem njegovog povlačenja iz politike, nakon isteka sadašnjeg mandata, i pridobijanjem inozemne podrške za svoju reformističku politiku. Miloševićev drugi mandat na položaju srbijanskog predsjednika ističe ove godine, a prema ustavu on ne može treći put biti biran na tu dužnost. Dobro obaviješteni izvori u Beogradu tvrde da Milošević izlaz vidi u mjestu predsjednika federacije, no budući da je taj položaj uglavnom ceremonijalne naravi, Milošević bi trebao izmijeniti ustav kako bi sebi pribavio široke izvršne ovlasti šefa države, na kakve je naviknut. Ako postane predsjednik SR Jugoslavije, Milošević bi također nastojao smanjiti nadležnosti republičkih vlasti, a potencijanu prepreku tome predstavlja upravo Đukanovićeva Crna Gora, ocjenjuju diplomati. "To je pravi razlog zašto se Milošević upustio u oštro sređivanje računa s Đukanovićem. Nakon najnovijeg ishoda političkog sukoba u Crnoj Gori, očito je da Milošević sve više gubi puni nadzor nad razvojem događaja u zemlji", izjavio je za Reuter jedan diplomat. Đukanovićev uspjeh ohrabrit će one pragmatične političare koji žele izlazak zemlje iz međunarodne izolacije, u obračunu sa socijalističkom "starom gardom" okupljenom oko Miloševića, koja se opire zapadnim pritiscima za provođenje reformi. Napad na Đukanovića predvodio je crnogorski predsjednik Momir Bulatović, koji je, uzrujan postupnim gubitkom podrške unutar Glavnog odbora DPS-a, na kraju bio prisiljen pozvati Đukanovića da se vrati u stranku. Za takav konačan ishod, navodno su zaslužne i upute iz Beograda. "Očigledno je Bulatoviću rečeno da se povuče, da je zabrljao i da se cijeli manevar za svrgavanje Đukanovića žalosno izjalovio", izjavio je u utorak za Reuter jedan visoki jugoslavenski dužnosnik. "Politički rezultat neuspjelog pokušaja svrgavanja sigurno nije dobar u izbornoj godini", ocijenio je jedan zapadni diplomat, aludirajući na srbijanske predsjedničke i parlamentarne izbore koji se moraju održati do kraja godine. Đukanović je u jednom intervjuu s početka godine, rekao da Jugoslavije nema budućnosti s čovjekom kao što je Milošević na čelu, na što je Beograd uzvratio optužbama da on želi odcijepljenje Crne Gore. U Crnoj Gori postoji rašireno nezadovoljstvo neusklađenim i sporim napredovanjem reformi u Srbiji, kao i tamošnjom tradicionalno ljevičarskom politikom. Đukanović je promicao politiku otvorenih vrata prema Zapadu, nasuprot Beogradu koji je izoliran preostalim međunarodnim sankcijama i suočen s pritiscima Zapada za poboljšanje stanja ljudskih prava. Đukanović uživa široku podršku uključujući i onu liberalnog predsjednika crnogorskog parlamenta, Svetozara Marovića, kao i podršku većine oporbenih stranaka. Njegovim najvećim uspjehom smatra se 95-postotna privatizacija gospodarstva, koja na drugoj strani federacije, u Srbiji, gotovo nije ni počela. "Milošević je napravio ozbiljnu grešku podcijenjujući popularnost Đukanovića", kazao je jedan politički analitičar. Od početka političkog obračuna Đukanović je posjetio niz zemalja, osiguravši desetke milijuna dolara kredita i ulaganja od Slovačke, Grčke i Velike Britanije. U travnju je dobio grčki zajam od 90 milijuna dolara namijenjen razvoju turističkih kapaciteta. Prema izvješćima nezavisnog beogradskog tiska, njegov je uspjeh nagnao Miloševića da odjuri u Atenu i osobnim utjecajem pokuša poništiti zajam, odobren uz podršku Sjedinjenih Država. No Milošević je, na veliko osobno razočaranje, od svojih pouzdanih saveznika hladno odbijen, da bi mu kao dodatak, službena Atena izrazila i zabrinutost zbog izostanka demokratizacije i privatizacije u Srbiji. (Hina) dh sb 141220 MET may 97