ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Pod naslovom "Hrvatska očekuje veću njemačku potporu u obnovi" njemački gospodarski časopis "Ost-West Contact" u svibanjskom broju, u sklopu šireg priloga o gospodarskim mogućnostima Hrvatske, donosi izvod
iz govora kojega je zamjenik hrvatskoga ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader održao predstavnicima gospodarskog i političkog života Njemačke, uz sudjelovanje "Udruge Istočna i Srednja Europa" čije je "Ost-West Contact" glasilo.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Pod naslovom "Hrvatska očekuje veću
njemačku potporu u obnovi" njemački gospodarski časopis "Ost-West
Contact" u svibanjskom broju, u sklopu šireg priloga o gospodarskim
mogućnostima Hrvatske, donosi izvod iz govora kojega je zamjenik
hrvatskoga ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader održao
predstavnicima gospodarskog i političkog života Njemačke, uz
sudjelovanje "Udruge Istočna i Srednja Europa" čije je "Ost-West
Contact" glasilo. #L#
Govoreći o pravnim temeljima razvoja gospodarstva u Hrvatskoj,
Sanader je tom prigodom iznio kako je Hrvatska u složenim ratnim i
poratnim okolnostima uspjela položiti pravne osnove za reguliranje
toka izravnih i neizravnih domaćih i inozemnih ulaganja. Za takve
investicije u pravilu nije potrebna dozvola hrvatske Vlade i dobit se
može slobodno prebacivati u inozemstvo. Ne postoje zakonske zapreke za
sudjelovanje stranaca u vlasništvu nad tvrtkama u Hrvatskoj. Usvojen
je također Zakon o konkurenciji i monopolu. Vanjskotrgovinski sustav
je liberalan i većinom kvantitativna ograničenja su ukinuta, navodi
zamjenik hrvatskoga ministra vanjskih poslova.
Sanader nadalje ističe da je Hrvatska, polazeći od takvih
gospodarskih pretpostavki i temeljem pripadanja srednjoeuropskoj i
zapadnoeuropskoj uljudbi, odlučna svoju budućnost vezati uz europske
integracijske procese. To se posebice odnosi na ulazak u CEFTA-u i,
dugoročno, u Europsku uniju. Ta se orijentacija, kako je rekao, već
odražava u konkretnim poslovima, kao što su kupnja zrakoplova Airbus.
Hrvatska je podnijela zahtjev za prijam u Svjetsku trgovinsku
organizaciju (WTO) i nada se da će pregovori o tome biti završeni do
kraja ove godine. Krajnji je cilj Hrvatske, osim uključenja u EU,
također i ulazak u euroatlantske sigurnosne organizacije, a ponajprije
NATO.
Sanader, međutim, istodobno upozorava na pristup nekih
zapadnoeuropskih zemalja koje od Hrvatske, suprotno njezinim prirodnim
težnjama, zahtijevaju čvršće vezivanje za prostor jugoistoka Europe:
"Unatoč gospodarskim dosezima, ostvarenim u iznimno teškim
okolnostima, unatoč spremnosti na suradnju s međunarodnom zajednicom i
ključnoj ulozi u stabilizaciji regije, Hrvatskoj se suprotstavlja
politika nekih zemalja EU koja zahtijeva usko povezivanje Hrvatske sa
zemljama susjednog Balkana kao jedan od glavnih uvjeta za
približavanje EU...Osim političkih preduvjeta približavanja EU
(pridržavanje Daytonskog sporazuma i okončanje mirne reintegracije
hrvatskoga Podunavlja, poštivanje ljudskih i manjinskih prava), koji
su Hrvatskoj prihvatljivi, traži se i uspostavljanje posebnih veza
između zemalja bivše Jugoslavije - isključujući Sloveniju i uključujući
Albaniju - pri čemu bi došlo do obnavljanja gospodarske i, na visokom
stupnju, političke integracije prostora 'južno od Slovenije i sjeverno
od Grčke'."
Hrvatsko je stajalište, podsjeća Sanader, da za takvu vrstu
integracije ne postoje zdravi politički i gospodarski uvjeti dodajući
kako takvo mišljenje dijele i sve druge zemlje na koje se regionalni
pristup odnosi osim SR Jugoslavije.
"Hrvatska ne bježi od uloge čimbenika stabilnosti na Balkanu.
Spremnost na suradnju Hrvatska je pokazala normalizacijom odnosa sa
SRJ i naporima za proširenjem suradnje s Federacijom BiH na temeljima
Daytonskog sporazuma i izravnih razgovora između dviju vlada. Odnosi s
drugim susjedima su vrlo dobri i dalje se razvijaju. U prošloj je
godini susjedna Italija bila najveći hrvatski trgovinski partner.
Regionalna suradnja ne dovodi se u pitanje. Ono što Hrvatska, međutim,
ne može prihvatiti je svrstavanja na područje Balkana, gdje je 70
godina pripadala jugoslavenskoj saveznoj državi i čija se (balkanska)
postignuća ne poklapaju s razvijenošću Hrvatske", pojašnjava zamjenik
hrvatskog ministra vanjskih poslova.
Iznoseći u tom smislu hrvatska očekivanja od Europske unije, Sanader
je istaknuo:
"Vođena vlastitim 'državnim rezonom' i univerzalnom idejom
suvereniteta i ravnopravnosti država, Hrvatska ne traži ništa više ni
manje od načela fleksibilnog pristupa kojega su u Maastrichtu, kada se
radi o prosudbi vlastitih interesa u strateškim pitanjima - kao što je
primjerice monetarna unija - prihvatile članice EU."
Sanader je u svojemu govoru pred gospodarstvenicima i političarima s
njemačkoga sjevera ustvrdio kako za Hrvatsku gospodarski i politički
odnosi s Njemačkom, u okviru napora za približivanje EU, imaju
strateško značenje.
"Kako u vanjskoj trgovini, tako i u pojedinim područjima, poput
turizma, ulaganja, bankovne suradnje, Njemačka je tradicionalno
najvažniji hrvatski trgovinski partner. Njemački poduzetnici sudjeluju
u projektima obnove na oslobođenim područjima, ali i u gradnji
prometnica i zračnih luka. Primjer su za to, osim suradnje s
'Airbusom', suradnja Hrvatskih željeznica sa Siemensom, tvornice
cementa u Heidelbergu s Istracementom, Messer Griesheima s
Montkemijom, kao i namjera bavarskih poduzetnika da sudjeluju u
gradnji Phyrnske autoceste", rekao je Sanader te dodao da se Hrvatska
nada kako će još više njemačkih poduzetnika sudjelovati u projektima
obnove i gospodarskog razvoja Hrvatske.
(Hina) ii fp
091220 MET may 97