ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - "Hrvatski političar Stipe Mesić 19.
travnja ove godine svjedočio je pred haaškim tribunalom za ratne
zločine. On je tamo nastupio kao svjedok optužbe, teško tereteći
hrvatsku stranu, a posebno predsjednika Tuđmana", piše Nenad Ivanković
u uvodu komentara u Vjesniku. Glavni urednik lista smatra kako će ta
informacija "u očima mnogih Hrvata, osobito žrtava rata", zasigurno
izazvati "teške moralne dvojbe, pa i konsternaciju", to više jer je
Mesić to učinio "u trenutku kad je više nego očito da zainteresirani i
utjecajni svjetski krugovi i preko haaškog tribunala (kao svog
političkog instrumenta) pokušavaju pritisnuti i omekšati našu zemlju,
i to uprkos činjenici da se dosad upravo Hrvatska pokazala
najkooperativnijom".
Ivanković u nastavku dodaje kako je ono što Mesićevu izvješću daje
poseban karakter, "to da je njegovo svjedočenje sasvim očiti politički
galimatijaš, skrpan od niza neistina, poluistina i konstrukcija koje
ponekad proturječe i samima sebi. Ali zato s jasnim i hladnim ciljem:
da - kao negdašnji visoki čelnik HDZ-a i državnik, dakle, s
autoritetom tih bivših funkcija - u prvom redu ocrni predsjednika
Tuđmana i to po mopgućnosti do te mjere da ga učini kandidatom za
Haag!", ocjenjuje Ivanković i na kraju piše: "Kad jedan političar
kakav je bio Mesić tako nisko padne možda se i može pitati o motivima,
ali o moralu bilo bi naprosto promašeno. Jer tu morala nema. Zbog toga
bi se moglo reći da je svjedočenjem u Haagu Mesić u prvom redu opisao
svoj vlastiti politički krug. Dogurao je, naime, do točke u kojoj
onima, koji si nisu mogli predočiti do koje mjere osobna osveta i
bolesne ambicije mogu politički pervertirati, ne preostaje ništa drugo
nego otrežnjenje. Od svih hrvatskih Mesića, bez obzira zvali se oni
Čičak, Banac ili kako drukčije".
O svjedočenju Stipe Mesića pred haaškim sudom za ratne zločine
počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije, list objavljuje i
redakcijski komentar koji započinje rečenicom: "Hrvatska politička
patologija od 19. travnja ove godine bogatija je za još jedan slučaj".
List objavljuje dijelove tog svjedočenja, a komentirajući ocjene
izrečene u njemu, piše za taj materijal da "je on svojevrsna
kombinacija političke konstrukcije, notornih neistina i poluistina,
nerijetko proturječna u mnogim detaljima, ali zato sasvim hladno
sračunata na to da za sukobe i zločine počinjene u Bosni u prvom redu
optuži hrvatsko vrhovništvo, a prije svih predsjednika Tuđmana". List
izdvaja neke od tih "izmišljotina i netočnosti"; od Mesićeve tvrdnje da
je godine 1966. izabran u tadašnji Sabor kao jedini kandidat oporbe
"iako je svakom poznato da u komunističkoj Jugoslaviji u to doba
nikakve oporbe i nije moglo biti", preko tvrdnje da je Predsjedništvo
Jugoslavije (kad je on tamo bio potpredsjednik i predsjednik)
'donosilo odluke konsenzusom', pa do optužbi da je "predsjednik Tuđman
tobože s Miloševićem dijelio Bosnu te da su se u tu svrhu ta dvojica
sastala ni manje ni više negoli 48 puta. Istina je, međutim, da se
Tuđman s Miloševićem bilateralno sastao samo dva puta i još jednom
kada je sastanku bio prisutan i Alija Izetbegović", komentira list.
"Zlonamjerne su i njegove interpretacije prisutnosti HV-a u nekim
graničnim područjima Bosne i Hercegovine, jer prešućuje da je do toga
došlo isključivo slijedom sporazuma između Tuđmana i Izetbegovića:
prvi put 1992. godine, a potom i 1995. radi deblokade Bihaća",
nastavlja list i, izdvojivši još neke Mesićeve tvrdnje, na kraju
komentira: "Sve u svemu, Mesićevo svjedočenje pred Haaškim tribunalom,
nije samo moralno skandalozan čin, nego i politički na razini
kavanskog prepričavanja razgovora iz užeg državnog vrha zemlje. I to
najvećim dijelom neistinito. No, kako s tih razgovora (s obzirom na
uobičajenu proceduru) postoje i fono-zapisnici, za očekivati je da će
se u vezi s tim oglasiti svi oni koji bi nešto trebali u vezi s
Mesićevim svjedočenjem reći.
Napokon, čini se da nije beznačajna ni okolnost da se Mesić odlučio na
svjedočenje pred Haaškim tribunalom protiv hrvatske strane upravo u
trenutku kad je njegova strančica doživjela potpunu marginalizaciju na
prošlim izborima, a time i on sam kao njen lider. I kad su naravno
stanoviti inozemni krugovi, nezadovoljni osnaženom političkom
pozicijom HDZ-a poslije izbora, startali kampanju protiv naše zemlje.
Jedan detalj iz Mesićeve političke biografije možda razotkriva i neke
njegove unutarnje motive za svjedočenje pred Haaškim sudom. Naime, kad
su on i Manolić napuštali HDZ, Tuđman je, kako se već anegdotski
pripovijeda, Manoliću i Mesiću rekao: 'Joža, to što ti odlaziš bit će
dobro za HDZ. A tvoj odlazak Stipe, niti će biti dobar, a niti loš za
HDZ. Naprosto, ništa'!", stoji na kraju redakcijskog komentara.
(Hina) dp
090016 MET may 97
Njemački veleposlanik: Trump želi redefinirati ustavni poredak
Više od 70 uhićenih na propalestinskom skupu u Londonu
Trumpovu inauguraciju poremetila hladnoća
Trump želi u Kinu u prvih 100 dana mandata
Prekid vatre u Gazi počinje u nedjelju ujutro
Najava događaja - fotografije - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - sport - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - kultura - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - svijet - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za nedjelju, 19. siječnja