BANJA LUKA, 7. svibnja (Hina/Reuter) - Monopolom i strogim nadzorom granice vlasti u Republici Srpskoj guše gospodarski razvoj svojega entiteta gurajući ga u sve dublju i ozbiljniju gospodarsku krizu, procjene su stranih ekonomskih
stručnjaka.
BANJA LUKA, 7. svibnja (Hina/Reuter) - Monopolom i strogim nadzorom
granice vlasti u Republici Srpskoj guše gospodarski razvoj svojega
entiteta gurajući ga u sve dublju i ozbiljniju gospodarsku krizu,
procjene su stranih ekonomskih stručnjaka. #L#
Dok se visoki dužnosnici vladajuće Srpske demokratske stranke u
Republici Srpskoj bave trgovinom gorivom i drugom robom koja donosi
dobit, zakonom se privatnim tvrtkama nameću iznimno visoki porezi i
troškovi dobivanja dozvola za rad. Privatnim poduzetnicima vlast
također sustavno otežava trgovanje s Federacijom BiH ili preko granice
s Hrvatskom.
Prema riječima zapadnih diplomata, zahvaljujući tome što vlasti u
Republici Srpskoj ne dopuštaju slobodan protok robe preko granice s
Hrvatskom, Banja Luka - nekad snažno industrijsko i poljoprivredno
središte regije - danas propada u siromaštvu i izolaciji. Proizvođači
hrane i drugi poduzetnici prisiljeni su plaćati visoke troškove
prijevoza robe prema SR Jugoslaviji gdje je tržište već ionako
zasićeno poljoprivrednim proizvodima.
"Otvaranje granice s Hrvatskom moglo bi biti pogubno za neke ljude u
vlasti koji drže monopol i žive od zatvorenih granica. Ništa se ne
može učiniti dok se granični prijelazi ne otvore", izjavljuje
pripadnik oporbenog Saveza za mir i napredak Nenad Bastinac.
Diplomatski izvori navode kako dvije državne tvrtke - Centrex i
Select-Impex - imaju isključivi nadzor nad uvozom goriva, cigareta,
alkohola i kave u Republiku Srpsku. One su pod nadzorom čelnika
bosanskih Srba optuženog za ratne zločine Radovana Karadžića i srpskog
predstavnika u sadašnjem tročlanom Predsjedništvu BiH Momčila
Krajišnika.
Prema Bastinčevim riječima, tvrtke Centrex i Select-Impex drže
monopol i u trgovini s Federacijom BiH.
Dobit od poslovanja Centrexa i Select-Impexa, vrijedna desetke
milijuna dolara, koristi se za kupovinu odanosti pripadnika policije i
za plaćanje utjecajnih članova vladajuće stranke.
Odsjecanje tradicionalnih trgovinskih puteva i oslanjanje na urušeno
gospodarstvo SR Jugoslavije dovelo je Republiku Srpsku u velike
zaostatke u isplatama mirovina i podmirenju drugih socijalnih prava, a
opći kolaps odražava se i u galopirajućoj nezaposlensti i onemoćalooj
proizvodnji, navodi Reuter mišljenje stranih gospodarskih stručnjaka.
Trenutačno je u pogonu tek oko 20 posto industrijskih kapaciteta, a
preko 60 posto radno sposobnog stanovništva je nezaposleno.
Prosječna plaća iznosi 67 njemačkih maraka što je, kako navodi
britanska novinska agencija, trećina prosjeka u Federaciji BiH.
Srpski čelnici za gospodarsku katastrofu okrivljuju međunarodnu
zajednicu zbog toga što, kako kažu, međunarodna pomoć za BiH uglavnom
odlazi Federaciji BiH. Republika Srpska dosad je od ukupne međunarodne
pomoći za BiH primila tek dva posto zbog toga što su srpski čelnici
odbili sudjelovati u zajedničkom bosansko-hercegovačkom izaslanstvu na
međunarodnoj konferenciji donatora održanoj protekle godine. Srpski
izvori navode kako za obnovu tijekom 1998. godine očekuju međunarodnu
potporu u iznosu od 800 milijuna dolara. Ovogodišnja donatorska
konferencija za BiH još nije konkretno dogovorena zbog nezadovoljstva
donatora brzinom provedbe civilnog dijela Daytonskoga sporazuma.
(Hina) ii sd
071257 MET may 97