PRVA ŽENA KANDIDAT NA IRANSKIM PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA?

TEHERAN, 5. svibnja (Hina/Reuter) - Azam Taleghani, kći jednog od vodećih imena iranske islamske revolucije Seyyeda Mahmouda Taleghanija, odlučila je kandidirati se na skorašnjim iranskim predsjedničkim izborima kako bi od režima dobila jasan odgovor smiju li žene obnašati visoke državničke dužnosti, prenose u ponedjeljak svjetske agencije iz iranskoga glavnog grada. Azam Taleghani (46) je majka četvero djece, urednica je časopisa "Peyam-e Hajar", bliskog intelektualnog ljevici, i čelnica Islamske udruge žena. Diplomirala je perzijsku književnost. Njezin otac Mahmoud Taleghani, koji je umro nekoliko mjeseci nakon islamske revolucije godine 1979., bio je bliski suradnik ajatolaha Homeinija. Nekoliko je godina tijekom režima šaha Reze Pahlavija proveo u zatvoru, a sada njegovo ime nosi ulica u kojoj je nekad bilo veleposlanstvo SAD-a, središte gotovo jednoipolgodišnje krize s taocima. I Azam Taleghani znao je uhititi režim iranskog šaha, a nakon pobjede islamske revolucije izabrana je u iranski parlament. Osamnaest godina nakon uspostave islamskog režima, Taleghani smatra kako je došlo vrijeme da se razjasni članak 115. iranskog ustava prema kojemu visoke državničke dužnosti smije obnašati isključivo "rejal" (u doslovnom prijevodu državnik), što je riječ koja u izvornom obliku na farsiju ima mušku konotaciju. Perzijski jezik, pak, ne poznaje razliku između rodova. Dosad je razmatranje primjene članka 115. uglavnom bilo teorijske prirode, no kandidatura Azam Taleghani za dužnost predsjednika države stavlja čelne ljude režima pred konačno razrješenje te političko-jezične dvojbe. Ustavno će vijeće 8. svibnja objaviti popis osoba kojima odobrava ulazak u predizbornu kampanju za predsjedničke izbore 23. svibnja. Želju za ulaskom u izbornu utrku iskazalo je zasad 238 osoba koje su, u skladu sa zakonom, svoje "prijave" podnijele Ustavnom vijeću. Među 238 zainteresiranih za dužnost predsjednika devet je žena. Procjenjuje se, međutim, da jedino Azam Taleghani ima ozbiljne izglede da dobije odobrenje Ustavnog vijeća. "Ispitavši problem, zaključila sam da mjesta dvojbi nema: islam nikad ženama nije sprječavao preuzimanje najviših odgovornosti", izjavila je u povodu svoje kandidature Azam Taleghani. Na prošlim predsjedničkim izborima godine 1993. Ustavno je vijeće odobrilo samo četiri od 128 "prijava" za predsjedničku kandidaturu. Ključni kriteriji odabira su dokazanost u politici te odanost iranskome vjerskom vodstvu i islamskom sustavu upravljanja koji je uveden nakon revolucije godine 1979. Prema dosadašnjim istraživanjima, najveći kandidati za nasljednika sadašnjeg predsjednika Akbara Hashemija Rafsandžanija su predsjednik parlamenta Ali Akbar Nateq-Nouri te bivši ministar kulture i vjerskog učenja Mohammad Khatami. Rafsandžaniju ustav onemogućuje novu kandidaturu budući da mu 3. kolovoza istječe treći predsjednički mandat. (Hina) ii sv 051434 MET may 97