VEČERNJI LIST: TAJNE PRIVATIZACIJE

ZAGREB, 29. travnja (Hina) - U kolumni 'Politički plićaci', Višnja Starešina svjedoči o jednom aktualnom događaju u Švicarskoj, analizirajući kako bi sličan izgledao u Hrvatskoj. 'Smatra li normalnim izabrati koordinatora najveće privatizacije u povijesti države bez javnog natječaja i u najvećoj tajnosti?', pitanje je koje švicarskoj vladi postavlja jedan od zastupnika u švicarskom parlamentu, a u tome ima podršku javnosti i europskih bankara (jer je navodno posao koordinacije u privatizaciji šivcarskog telecoma povjeren američkom bankarskom divu 'Merill Lynchu'), navodi novinarka. Procjenjujući kako bi to izgledalo u Hrvatskoj, odnosno kako bi reagirala hrvatska javnost, novinarka piše: "Da se pred takvim pitanjem nađe hrvatska Vlada (nije isključeno da će joj se nešto slično dogoditi kad se krene u privatizaciju telekomunikacija), vjerojatno se ne bi morala mnogo mučiti oko odgovora. Hrvatska je javnost posljednjih godina već vidjela i više-manje šutke prihvatila toliko privatizacijskih čuda. Švicarska će vlada morati pružiti uvjerljiviji odgovor na pitanje zašto je pokušala zaobići javnost u privatizaciji telecoma. I pritom nije sasvim sigurno da će moći reći što se uistinu događalo u pozadini djeljivanja posla stoljeća. Bitka za poslove stoljeća vrlo je nenačelna i često ih ne dobije onaj tko je imao najbolju ponudu, već onaj tko je raspolagao najuvjerljivijim sredstvom pritiska", ocjenjuje novinarka i nastavlja: "Zamislimo da priča izgleda ovako: Švicarska ima vrlo nezgodnu prošlost, posljednjih je godinu dana potresaju afere oko prisvajanja novca žrtava holokausta i transfera nacističkog zlata koje su pokrenute s druge strane oceana i iza čije površine vrlo jasno stoji bankarski rat, odnosno borba američkih banaka za prevlast na globalnom financijskom tržištu. U zamjenu za stišavanje ili daljnje neširenje afera predstavnici jedne od najkrupnijih američkih banaka zatraže vodeću ulogu u švicarskoj povijesnoj privatizaciji. Scenarij uopće nije nezamisliv niti nevjerojatan. I što da učini vlada? Recimo da popusti, jer cijena daljnje destabilizacije može biti viša. Da se tako što dogodi u Hrvatskoj, tu bi priča vjerojatno i završila. A nije isključeno da će se dogoditi jer Hrvatska ima još dosta toga za privatizirati, uključujući i telekomikacije, dosta toga za sagraditi i ima za pritiske vrlo pogodnu sadašnjost", ocjenjuje novinarka i još dodaje činjenicu da Hrvatska "nije izgradila javnost kao kontrolni mehanizam takvih 'poslova stoljeća', već ju je izgradila za privatizacijske potrebe domaćih tajkuna. U Švicarskoj, baš kao ni u bilo kojoj zapadnoj državi, takav posao ne može proći šutke. Možda će ga na kraju ipak dobiti 'Merill Lynch', ali ne na pladnju, kao što bi mu vjerojatno pošlo za rukom u državama u kojima je javnost stjerana u kut. Morat će se potruditi i ponuditi barem jednake uvjete, ili bolje od onih koje su spremne ponuditi druge banke. Jer, i u 'poslovima stoljeća' javnost ima izvjesnu težinu", zaključuje novinarka. (Hina) dp gk 290109 MET apr 97