HONG KONG: PRIJELAZ POD KINESKU UPRAVU I OČUVANJE DEMOKRACIJE

HONG KONG, 21. travnja (Hina) - Usred Hong Konga odavno već vijori crvena zastava s petokrakom - postavljena na zgradi kineske informativne agencije Xinhua. U studenom prošle godine pred tom su zgradom, koju u Hong Kongu smatraju neslužbenim kineskim veleposlanstvom, održane demonstracije u kojima je nošen veliki drveni lijes. "To je lijes demokracije", izjavio je tada predsjednik Demokratske stranke Hong Konga Martin Lee. Ove najveće političke proteste u posljednje vrijeme u Hong Kongu organizirali su članovi hongkongškog parlamenta, pripadnici Leeove Demokratske stranke, pozivajući sugrađane da odlučnije istupaju u obranu svojih prava. Povod je bila kineska najava ukidanja demokratski izabranog parlamenta po prijelazu britanske kolonije pod suverenitet NR Kine. Martin Lee i njegova Demokratska stranka dobili su na izborima 1995. najviše glasova, osvojivši trećinu u parlamentu. Sljedeći izbori trebali bi biti 1998., ali je već sada jasno da sadašnji članovi parlamenta neće do tada zadržati svoju zastupničku dužnost. Prema britansko-kineskom dogovoru iz 1984., do prijelaza Hong Konga pod kinesku upravu doći će u noći između 30. lipnja i 1. srpnja 1997. godine, od kada će, prema mišljenju Pekinga, sve što se bude odigravalo u Hong Kongu biti isključivo unutrašnja stvar Kine. Peking je na svom teritoriju, u pograničnom gradu Shenzhenu, u neposrednoj blizini Hong Konga, već osnovao tzv. "provizorno zakonodavno tijelo". U taj provizorni parlament su kao budući zastupnici imenovani građani Hong Konga u koje Peking imao više povjerenja nego u demokrate Martina Leea. Sadašnja hongkongška vlada guvernera Chrisa Pattena ne priznaje bilo kakav legitimitet tom novom zakonodavnom tijelu, ali unatoč tome, ono je, s novcem i podrškom iz Pekinga, počelo pripremati i najavljivati buduće hongkonške zakone. Demokratski izabrani hongkonški parlament biti će raspušten 30. lipnja, a Martin Lee i ostali zastupnici postati će privatne osobe bez bilo kakve javne dužnosti. Pet mjeseci nakon "pogrebnih demonstracija" Kina je učinila korak dalje k ograničavanju građanskih prava u Hong Kongu. Prokineski milijarder i brodovlasnik Thung Chee Hwa, koji je krajem prošle godine izabran za budućeg upravitelja "posebne gospodarske zone" Hong Kong, obznanio je početkom travnja nove zakone koji ograničavaju slobodu okupljanja i brane političkim organizacijama održavanje veza s inozemstvom, obrazlažući to potrebom očuvanja državne sigurnosti i socijalne stabilnosti Hong Konga. Martin Lee je ponovo počeo zvoniti na uzbunu. Otputovao je u Evropu, potom u Kanadu i SAD, gdje je držao predavanja na sveučilištima, pisao članke, susretao se s političarima i novinarima, istupio na CNN-u, a sve budeći zanimanje američke javnosti za sudbinu demokracije u Hong Kongu. U američkom Kongresu Leeju je predana prestižna nagrada Narodne zaklade za demokraciju, čiji su raniji dobitnici i kineski disident Han Donfang te češki predsjednik Vaclav Havel. Lee se u SAD-u susreo i s američkom ministricom vanjskih poslova Madelaine Albright, a potom i s Billom Clintonom, pri čemu je američka diplomacija elegantno riješila problem kako da do susreta dođe, a da to ne ugrozi američko-kineske odnose. Tijekom Leejeva prijema kod potpredsjednika Gorea prošlog petka u Bijeloj kući, nakon 20-tak minuta u Goreovu radnu sobu "slučajno" je stupio predsjednik Clinton. Leeva američka turneja okrunjena je nesumnjivim uspjehom - Bill Clinton je jasno i nedvosmisleno izjavio da će SAD i nakon 1. srpnja braniti demokraciju u Hong Kongu. Washington je poslao i nedvosmislen signal Pekingu: to što će se s ljudskim pravima i građanskim slobodama dešavati u Hong Kongu nije unutrašnja stvar Kine, budući da se primopredaja vlasti odigrava "na osnovu međunarodnog ugovora". Budući upravitelj Hong Konga, Thung Chee Hwa, izrazio je svoje razočaranje izjavama Martina Leea, ujedno otkazavši svoj već dogovoreni posjet SAD-u. Do primopredaje vlasti ostaje još nešto više od dva mjeseca. Već sada je jasno da zajednička britansko-kineska deklaracija iz 1984. ima pukotine koje Peking pokušava iskoristiti, no još uvijek se ne zna koliko je daleko spreman ići i u kojoj mjeri će se obazirati na reakcije iz inozemstva. Trenutačno u odnosima Kine i britanske administracije u Hong Kongu vlada izvjesna "blaga napetost". U ponedjeljak je u Hong Kong stigla prva skupina od 40 vojnika Kineske oslobodilačke armije, čija je zadaća obaviti pripreme za očekivani dolazak novih 10.000 vojnika. U utorak će, na još uvijek postojećoj granici između Hong Konga i Kine, britanske postrojbe održati svoje posljednje vojne vježbe, dok će na udaljenosti od samo nekoliko kilometara, s druge strane granice vježbati kineska vojska. Iako se ne radi ni o kakvoj demonstraciji sile, već o unaprijed planiranim i najavljenim vježbama, iz Shenzhena, pograničnog grada, stotine radnika samoinicijativno odlazi tražiti posao dublje u kinesku unutrašnjost, potaknuti raširenom glasinom o izbijanju kinesko-britanskog rata. Krajem ovoga tjedna u Hong Kong će doletjeti bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, koja je svojedobno u ime Velike Britanije i potpisala dogovor o vraćanju Hong Konga Kini. Očekuje se da ona, prilikom otvaranja mosta koji treba spojiti Hong Kong s otokom na kojem se gradi nova supermoderna zračna luka, neće prešutjeti ni pitanje ljudskih prava. (Hina) bla br 211405 MET apr 97