NEW YORK, 9. travnja (Hina) - Hrvatska vlada do 6. je travnja izdala 348 tisuća dokumenata stanovnicima hrvatskog Podunavlja, od ukupno 355.466 podnesenih zahtjeva, navodi se u izjavi hrvatske Vlade koja je u srijedu proslijeđena
Vijeću sigurnosti UN-a.
NEW YORK, 9. travnja (Hina) - Hrvatska vlada do 6. je travnja izdala
348 tisuća dokumenata stanovnicima hrvatskog Podunavlja, od ukupno
355.466 podnesenih zahtjeva, navodi se u izjavi hrvatske Vlade koja je
u srijedu proslijeđena Vijeću sigurnosti UN-a. #L#
Hrvatska Vlada pri tome upozorava na teškoće koje su imali službenici
u svom radu.
Izvješće navodi da je samo 275 zahtjeva za dokumentima odbijeno, a
7.171 je još uvijek u postupku.
Domovnica, koje su potrebne za glasovanje, izdano je 119.112. Od toga
dvije trećine je izdano predratnim stanovnicima regije, a trećina
onima koji su se doselili i nakon 1991. Hrvatska Vlada je odobrila
prijem u hrvatsko državljanstvo za 30.426 osoba čiji su dokumenti
nestali zbog rata ili krađe ili nisu bili u lokalnim registrima
građana.
"Ukupni broj izdanih domovnica može se povoljno usporediti sa
procjenama sadašnjeg stanovništva u regiji koje se kreću od 118.000 do
150.000".
Većina Srba, ipak, ne koristi svoje dokumente da bi se registrirala
za glasovanje. Stoga je prijelazni upravitelj u nekoliko navrata
produljio rok za registraciju.
Uspjeh programa izdavanja dokumenata hrvatska Vlada pripisuje
iznimnim sredstvima koje je stavila na raspolaganje. U regiji je
otvoreno 25 dokumentacijskih centara, uredi su otvoreni puno radno
vrijeme, dok se procesuiranje zahtjeva odvija danonoćno.
"Službenici programa izdavanja dokumenata imali su brojne probleme sa
UNTAES-om i lokalnim srpskim dužnosnicima u pogledu osiguravanja
odgovarajuće sigurnosti i sredstava u regiji. Neki se mogu razumjeti i
s obzirom na okolnosti. Neugodni problemi također su se pojavili zbog
agresivnih poteza nekoliko civilnih dužnosnika UNTAES-a i
prevoditelja, koji su odabrali djelovati izvan njihova mandata i
suprotno profesionalnim pravilima ponašanja."
Broj izdanih dokumenata veći je od broja srpskih stanovnika u regiji
jer su mnogi podnijeli zahtjeve i primili više od jednog dokumenta.
Vlada podsjeća da je u Podunavlju prije rata živjelo 67.576 Srba i
125.937 ne-Srba. Po anketi provedenoj među prognanima samo šest posto
kazalo je da se ne želi vratiti.
U povodu špekulacija o masovnom iseljavanju Srba hrvatska vlada
podsjeća da su i hrvatski Predsjednik i sama Vlada uputili brojne
pozive na ostanak. Unatoč tome, Vlada je svjesna da će neki ljudi
napustiti regiju i stoga smatra da "međunarodna zajednica ne bi smjela
diskreditirati vlastite ogromne napore u regiji i ustupke hrvatske
Vlade potcjenjivanjem prirodnih posljedica pobune i okupirajuće
politike etničke isključivosti koja se provodila nasiljem.
Vlada je izlazila u susret Srbima i na drugim poljima, piše u izjavi.
Olakšala je povratak 58 posto onih Srba koji su otišli iz Hrvatske i
koji su od onda zatražili povratak. Ured za prognanike i izbjeglice sa
14. veljače registrirao je 14.459 povratka. U dodatku, na
reintegriranim područjima stanje se stabiliziralo i incidenti se
bilježe jednakom učestalošću kao i u drugim dijelovima zemlje.
Vlada podsjeća i da je jedina koja je vratila izbjeglice koje s njom
nisu imale veze za vrijeme rata.
Izjava podsjeća međunarodnu zajednicu i na zapostavljenu činjenicu da
145 tisuća Srba, koji žive u dijelovima Hrvatske koji nisu bili
zahvaćeni ratom, živi jednakim životom kao i drugi ne-Srbi na tim
područjima. Uz predstavnike u Saboru i političke stranke, oko devet
tisuća Srba služilo je Hrvatsku vojsku za vrijeme rata.
Izjava na kraju podsjeća da je 15 posto hrvatskog stanovništva
manjinsko čime premašuje druge zapadno-europske države te da su
istraživanja zapadnih institucija pokazala da su Hrvati među
najtolerantnijim narodima u Europi prema manjinama.
(Hina) ps sv
092305 MET apr 97