PREDSJEDNIK TUĐMAN SVEČANO OTVORIO NOVI MASLENIČKI MOST

ZADAR, 8. travnja (Hina) - Rezanjem vrpce predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman svečano je danas predvečer otvorio novi Maslenički most preko Novskog ždrila. Škare, kojima je Predsjednik prerezao vrpcu, predao mu je padobranac koji se prije toga spustio na to mjesto. Istodobno, ispred oko 20-ak tisuća okupljenih pjevač Dražen Žanko otpjevao je pjesmu "Od stoljeća sedmog". Bio je to završni čin današnje poludnevne svečanosti na Novskom ždrilu kojom je most svečano puštnen u promet. U probni promet most je pušten 10. ožujka. Most je danas blagoslovio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, a svojom nazočnošću uveličao ga je i nadbiskup u miru msgr. Marijan Oblak. #L# Prije svečanosti rezanja vrpce, a nakon najave ministra Gojka Šuška, Predsjednik se na svečanoj bini obratio okupljnom mnoštvu. Pozdravljajući sve okupljene, Predsjednik je rekao kako pri današnjem činu možemo biti ponosni. "Započeli smo izgradnju ovoga mosta ne zato što ga htjeli, nego zato što ga je neprijatelj porušio, a kad ga je porušio onda smo imali vjere, snage i smjelosti da ga možemo i u ratu izgraditi, jer smo vjerovali u svoju pobjedu. Prihvatio sam prijedlog Jure Radića da ne gradimo stari most nego da idemo s modernim mostom koji će ujedno biti i dio buduće autocesta koja će povezivati i hrvatski sjever i jug i hrvatski zapad i istok", istaknuo je Predsjendik. Podsjećajući kako su most 13. rujna 1991. srušili srpski četnici, Predsjednik je rekao kako su time prekinuli vezu između sjeverne i južne Hrvatske. "Kad nisu ostvarili plan o velikoj Srbiji na crti Virovitica - Karlovac - Karlobag, onda su htjeli da ovdje bude granica velike Srbije, da Srbija bude na tri mora. Govorili su da imaju Srbiju na tri mora, na Jadranskom, Novigradskom i Karinskom, a mi smo im tada kazali - nemate i nećete je nikada imati". Predsjednik je istaknuo tadašnje otežavajuće okolnosti vezane i uz izgranju mosta- ratne okolnosti u okupiranim područjima, mirovne snage UNPROFOR-a te cijelu Međunarodnu zajednicu koja nam je, kako je rekao, spriječavala da oslobađamo svoju zemlju, "jer su htjeli da se tobože mirno dogovorimo s onima koji htjeli vladati Hrvatskom." "Mi smo pregovarali dotad dok smo stvorili svoju vojsku i kada smo stvorili tu snagu bili smo odlučni da idemo u oslobađanje, ne samo Maslenice nego i drugih hrvatskih krajeva." istaknuo je Predsjednik navodeći i akcije prije masleničke- oslobađanje prometnice i dijelova Bilogore i Podravine, miljevačku operaciju, oslobođenje Dubrovnika i Konavala. Ratna operacija za oslobađanje Maslenice navijestila je već snagu HV koja se sprema i koja će biti sposobna za oslobađanje svih okupiranih područja, istaknuo je Predsjednik . Podsjetio je kako je zapovjedanje akcije Maslenica povjerio načelniku Glavnog stožera generalu Bobetku i generalu Gotovini, istaknuvši ulogu mnogih generala te ministra Šuška i tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Jarnjaka, zapovjenika specijalnih snaga MUP-a generala Markača. Dodao je kako je predsjednik hrvatske Vlade tada bio Hrvoje Šarinić. Većina časnika koji su sudjelovali u operaciji Maslenica bili su kasnije zapovjednici svih onih kasnijih slavnih operacija, pobjedonosnih operacija HV od "Bljeska" do "Oluje", do "Ljeta 95 " naglasio je Predsjednik. Podsjećajući kako smo usred Hrvatske protiv sebe imali snagu jugokomunističke armije, Srbije i Crne Gore, Predsjednik je rekao da smo tada protiv sebe imali i svijet koji nije htio samostalnu i suvrenu Hrvatsku, "koji nas je prisiljavao da priznamo srpsku republiku odavde do 20 km do Zagreba. " To je bila situacija s kojom smo se mi morali politički i vojni obračunati. Usprkos takvim okolnostima mi smo stvarali oružanu silu ali isto tako spremali smo se za mirnodopski život, spremali smo se za izgradnju domovine, kao što to pokazuje ovaj most, naglasio je predsjednik Tuđman. Ističući kako most može biti na ponos ne samo graditeljima, projektantima, inženjerima, radnicima, nego i čitavom hrvatskom narodu, dr. Tuđman je rekao kako je to 15. takav most u svijetu, a jedini koji može primiti promet jedne moderne autoceste. "Prema tome i time smo dokazali da smo i u ratu znali da je to hrvatska zemlja koju ćemo osloboditi, koju ćemo izgraditi i koju nikada nikome nećemo dati da njome vlada", naglasio je. Usprkos ratnim okolnostima, tome što smo imali šest stotina tisuća prognanika i izbjeglica iz naših okupiranih područja i dvije stotine tisuća izbjeglica Hrvata iz BiH, gradili smo, Hrvatsku smo već u vrijeme rata pretvorili u ogromno gradilište, dodao je dr Tuđaman. Govoreći o obnovi domovine, Predsjednik je rekao kako nema te općine, grada, županije u kojoj se ne podižu i ne grade novi i moderni objekti, u kojoj se ne obnavljaju škole, bolnice, crkve, sve ono što je neprijatelj razrušio. Mi smo pobijedili i protivnika, i pobijedili sve one koji su bili neskloni stvaranju naše samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države. Mi danas, ne samo da obnavljamo razoreno, nego podižemo i nove objekte. Hrvatska je uložila oko pet milijardi kuna u obnovu razorenih i izgradnju novih objekata, naglasio je Predsjednik, dodajući da je za skrb stradalnika domovinskog rata hrvatski proračun osigurao dvije milijarde i 200 milijuna kuna, naglasio je dr. Tuđman. U Domovinskom ratu imali smo dobrovoljaca, ali smo i mobilizirali vojsku od četiri stotine tisuća ljudi što je oko 7,5 posto pučanstva, to je više nego što je gotovo bilo koja zemlja mobilizirala u Drugom svjetskom ratu, dodao je Predsjednik. U neposrednim ratnim operacijama sudjelovalo je oko dvije stotine i 10 tisuća hrvatskih vojnika. Naši gubici u tom ratu iznose ukupno u poginulima i nestalima 57.829, zajedno s gubicima u susjednoj Herceg Bosni s kojom smo imali sporazum da zajedno djelujemo, da branimo i hrvatska područja, istaknuo je Predsjednik. Govoreći o brojkama poginulih rekao je da je od 23 tisuće poginulih 13,5 tisuća u Hrvatskoj, a skoro 10 tisuća u susjednoj BiH, što predstavlja 40 posto ukupno poginulih. "To znači da se tamo borba za hrvatstvo bila ogorčeniija", rekao je Predsjednik. Hrvatski narod mora znati da mu je jedino snaga koju smo stvorili, oružana sila, bila jamstvo za oslobađanje zemlje, zato možemo prići izgradnji domovine, možemo je razvijati, ali isto tako da i ta hrvatska oružana sila jeste glavno jamstvo da nas opet ne vrate u nekakve balkanske okvire iz kojih smo se izvukli po cijenu žrtava, naglasio je dr. Tuđman. Ističući kako ima potrebu ukazati na još jedan detalj, dodao je da je u politici pomirbe za stvaranje Hrvatske države pozvao i pripadnike bivše jugoslavenske vojske da odustanu od služenja tuđincu, da se pridruže Hrvatskoj vojsci. Znao sam da ima u tome rizika, ali sam isto tako vjerovao da će golema većina, 99 posto najmanje, tih hrvatskih ljudi koji su bili u bivšoj vojsci rado služiti u Hrvatskoj vojsci i svojoj domovini. Ističući kako su oni pomogli u dobivanju informacija, u preotimanju naoružanja od bivše vojske, u školovanju, Predsjednik je rekao da su bivši časnici JNA danas sastavni dio Hrvatske vojske. Oko 40 posto generala je iz bivše vojske, ali imamo 60 posto onih koji su nastali iz redova radnika, težaka, intelektualaca, koji su stasali u ratu. Tko je podnio veći teret rata vidi se iz toga da je od viših časnika i zapovjednika poginulo 13 od tih hrvatskih ljudi, a samo dvojica od onih koji su svršili vojne škole, rekao je predsjednik Tuđman. U čitavom Domovinskom ratu imali smo u Hrvatskoj ukupne ratne gubitke svega 0,52 posto od ukupnog hrvatskog stanovništva, a u II svjetskom ratu imali gubitke oko šest posto hrvatskog pučanstva. Prema tome, gubici u Domovinskom ratu u odnosu na gubitke iz II svjetskog rata ne izose ni 12 posto, istaknuo je. Predsjednik je rekao da se tada razdvojeno hrvatstvo borilo jedno protiv drugih s poraznim rezultatima za Hrvatsku, a danas smo s manjim gubicima stvorili samostalnu i nezavisnu, suverenu i demokratsku Hrvatsku državu, međunarodno priznatu za vječna vremena. Ponavaljaući kako je Hrvatska imala 400 tisuća mobiliziranih i dobrovoljaca, da je u ratnim operacijama odjednom sudjelovalo oko 210 tisuća, Predsjednik je istaknuo da će u mirnodopskim uvjetima HV imati manje od 60 tisuća, ali to će biti profesionalna vojska koja će braniti granice zemlju, more i nebo hrvatsko. Ta vojska, osim toga, već sudjeluje i danas u izgradnji prometnica od Međimurja do Konavala i ovdje na izgradnji autoceste prema Zadru. Ta vojska je i moralno društvena snaga koja sudjeluje u duhovnom preporodu hrvatskoga naroda, a taj duhovnni preporod je nešto što moramo dovršiti, što će trajati još i godinama, a HV može odigrati u tome veliku ulogu, naglasio je Predsjednik. Ističući kako smo sve postigli vlastitim snagama, naroda domovinske i iseljene Hrvatske, i uz Božju pomoć, Predsjednik je naglasio kako trebamo biti svjesni da je budućnost naša, u našim rukama, i da je ne smijemo propustiti više nikome koji bi je predao u tuđe ruke, da ponovno netko zavlada Hrvatskom. Spominjući da je za sudjelovanje u domovinskom ratu kao vrhovni zapovjednik dodijelio 430 tisuća odličja- Spomenica domovinskog rata, te još 210 tisuća medalja za sudjelovanje u akcijama, Predsjednik je pozivao odlikovane da ta odličja s ponosom čuvaju "da ih prenose na svoju djecu, na buduća pokoljenja, da znaju kako se stvorila hrvatska država, pod kakvim okolnostima." I neka nam živi i razvija se Hrvatska vojska u jedinoj i vječnoj i slavnoj Hrvatskoj, završio je govor Predsjednik, te na kraju je poručio da se za koji tjedan, nakon nedjelnih izbora treba spremati za odlazak u Vukovar. Prije predsjednika Tuđmana okupljenima se obratio i zadarski župan Šime Prtenjača koji je podsjetio da je na ovom prostoru počelo stvaranje hrvatske povijesti, odnosno da su na ovom području stolovali hrvatski biskupi i kraljevi. Naš hrvatski narod vas neće iznevjeriti, istaknuo je, obraćajući se predsjedniku Tuđmanu, župan Prtenjača, nastavljajući: "S Vama smo riješili pitanje vodoopskrbe, struje, sanaciju gospodarstva, a i obnova porušenih naselja će ove godine biti u cijelosti završena". Istaknuvši da su stvoreni svi uvjeti za svekoliki rast te županije, župan Prtenjača je zaželio Predsjedniku da u što bržem vremenu dođe svečano otvoriti tunel Sveti Rok, čija gradnja traje. Potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvitka dr. Jure Radić, obraćajući se okupljenima, istaknuo je da je Hrvatska zahvaljujući snazi hrvatskog čovjeka jedno veliko gradilište. Istaknuvši da je Maslenički most građen samo kilometar od bojišnice, Radić je kazao kako su "neprijateljske granate bile češće od kiše". Graditelji su prvo gradili bunkere da bi se zaštitili od napada. Unatoč tim teškim okolnostima nitko nije stradao, niti ozbiljnije ranjen, rekao je Radić. "Ponosni smo što možemo podizati najveće građevine. Most je cjelovito djelo hrvatskih projektanata, inženjera i radnika. On je jedno od središnjih mjesta budućih prometnih čvorišta", istaknuo je ministar Radić i pozvao predsjednika Tuđmana da za manje od godinu dana otvori dionicu autoceste od Maslenice do čvorišta Zadar 1 kod Zelenog Hrasta. Ministar Radić je rekao da će Hrvatska do kraja stoljeća sagraditi autoceste Goričan - Pula, Zagreb - Macelj i dobar dio autoceste od Splita prema Zagrebu. Okupljenima se kratko obratio i ministar obnove Gojko Šušak. On je naveo da u hrvatskom biću postoji volje, snage i vizije da i dalje slijedi put koji je zacrtao predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman. "Nikada više to zdanje nitko neće pomaknuti odavde jer ovo nije ničije more nego naše", istaknuo je ministar obrane Gojko Šušak. Maslenički je most u probni promet pušten 10. ožujka ove godine Investitor, Hrvatske ceste u gradnju mosta utrošio je 80 milijuna kuna. Preko novog Masleničkog mosta, dugog 377 i širokog 21,4 metra dozvoljen je promet vozilima uz maksimalnu brzinu 80 km/h. (Hina)im vkn 082107 MET apr 97