ZASTUPNIČKI DOM SABORA O "PŠENIČNOJ AFERI"

ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Rasprava o Izvješću Istražnog povjerenstva radi utvrđivanja zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za robne zalihe i drugih državnih tijela u svezi izvoza pšenice i kukuruza i opravdanosti uvoza pšeničnog brašna na današnjoj je sjednici Zastupničkog doma Sabora ponajviše posvećena predloženom zaključku o političkoj i objektivnoj odgovornosti svih tijela i pojedinica čija je obveza bila nadzirati rad Ravnateljstva. #L# Naime, podnoseći izvješće predsjednik Povjerenstva Vladimir Šeks predložio je da se izvješće usvoji, ali bez te točke, usvojene na prijedlog četiri člana oporbe u Povjerenstvu, a koja se odnosi na postojanje političke i objektivne odgovornosti pri čemu se misli na Vladu, predsjednika Vlade, potpredsjednika zaduženog za gopodarstva, resornih ministara te predsjednika Vijeća za robne zalihe. Po Šeksovim riječima, članovi Povjerenstva iz HDZ-a prihvatili su tu predloženu formulaciju u dobroj vjeri, ali bez primisli da je to osnova za pokretanje pitanja političke odgovornosti predsjednika, potpredsjednika te same Vlade. Međutim, dodao je Šeks, članovi oporbe u javnim istupima tumačili su da ti dužnosnici trebaju podnijeti ostavke. Zastupnici HDZ-a tumačili su pak da to treba potaknuti Vladu za promjenu i poboljšanje sustava robnih zaliha, a nikako za pokretanje pitanja političke odgovornosti ili glasovanja o povjerenju Vladi. Na izvješće se očitovao i predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša koji je iznio niz kritika na izvješće, pa i rad Povjerenstva. Stvorilo se ozračje u kojem se traži ostavka Vlade, predsjednika, potpredsjednika Vlade, kazao je premijer Mateša, ocjenjujući da krajnji cilj toga nije ispraviti stanje u robnim zalihama, nego da se "politički poentira". Naglašavajući da bi, ako se želi utvrditi politička odgovornost, to trebalo bolje argumentirati, premijer Mateša je rekao da je Izvješće faktografski točno, ali da su to sve dokumenti Vlade. Ova je Vlada, dodao je, tražila državnu reviziju robnih zaliha, Vlada je usvojila zapisnik Državne revizije i istodobno donijela odluku o postupanju Financijske policije i pokretanju krivične odgovornosti. Premijer je ustvrdio da, kako je rekao, "cirkus" s robnim zalihama traje desetljećima. "To je jedna parakreditna institucija kojom je rukovodio jedan lobi trgovaca na svoju dobrobit, a na štetu države", kazao je Mateša. Postoji "vrlo jak lobi koji se time sustavno bavi", a neki njegovi članovi, kazao je, "sjede ovdje". Obrazlažući kako to ide, Mateša je naveo da se najprije da zahtjev za prodaju viškova iz zaliha, Vlada koja funkcionira po dokumentaciji koja je dostavljena, donese takvu odluku, a za dva se mjeseca kaže da postoje manjkovi te da je potreban uvoz. "Oni koji su kupili sada to mogu prodati i zaraditi. Kada smo to shvatili nastala je 'pšenična afera'", rekao je premijer. U svezi odgovornosti, Mateša je kazao da je, ako se traži odgovornost Vlade, predsjednika i potpredsjednika Vlade, trebalo reći za koje to vrijeme, i za koje čine. On je također upitao kako to da nisu odgovorni članovi Vijeća robnih zaliha, čiji su članovi, koje je Sabor i imenovao, i saborski zastupnici. Također je upitao kako članovi istražnog povjerenstva mogu biti članovi Vijeća robnih zaliha, ili, kako je rekao, kako član povjerenstva može biti direktorica jedne firme koja je radila s Ravnateljstvom. Zamjerio je i što se premijera, ako ga se poziva na odgovornost, nije pozvalo da da iskaz pred Istražnimo povjerenstvom. "Mislim da je ovakav način rada, što se tiče Vlade i predsjednika Vlade, nedopustiv", kazao je Mateša zaključujući da takav način rada "nema puno veze ni s pšenicom, ni s aferom, ali ima s našim političkim životom". Inače, podnoseći izvješće Istražnog povjerenstva, Šeks je kazao da je nakon kriminalističke obrade podnijeto osam kaznenih prijava za 35 kažnjivih djela. Broj prijavljenih osoba je 50, a materijalna šteta učinjena Državnom ravnateljstvu za robne zalihe je 49,3 milijuna kuna. Analizom podataka o iskazanim zalihama pšenice u državnim robnim zalihama može se zaključiti da su oni iskazivani dvojako - ovisno o potrebi, da je sustav prodaje roba više pogodovao poslovnim partnerima nego Državnom ravnateljstvu, da je u razdoblju 1995. i 1996. kontinuirano bila prenaglašena funkcija državnih robnih zaliha kroz mjere intervencija na tržištu, što, osim u nekim slučajevima, nije trebalo poduzimati, naveo je Šeks. Govoreći o zaključcima Povjerenstva, Šeks je kazao kako iz svega proizlazi potreba za donošenjem novog zakona o državnim robnim zalihama, da treba osnovati neovisnu komisiju koja će utvrditi stvarno stanje zaliha, a postupak budućih provjeravanja stanja zaliha povjeriti posebnoj kontrolnoj službi. (Hina) bm/bn ds 251344 MET apr 97