ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Ministarstvo financija RH današnjim priopćenjem za javnost reagiralo je na napise u dijelu tiska u svezi poreznih opterećenja u Hrvatskoj.
ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Ministarstvo financija RH današnjim
priopćenjem za javnost reagiralo je na napise u dijelu tiska u svezi
poreznih opterećenja u Hrvatskoj. #L#
U priopćenju, koje je potpisao ministar financija Božo Prka, se
navodi:
"Proteklih tjedana u pojedinim dnevnim i tjednim glasilima
pojavljuju se napisi s bombastičnim naslovima na temu poreznog
opterećenja hrvatskih građana u kojima se ironizira ukupno stanje u
hrvatskom gospodarstvu, a posebice javna potrošnja i skupa država.
Tim napisima pokušava se hrvatska javnost upozoriti na 'neslavan
rekord' koji Hrvatska zauzima u svijetu po visini poreznog opterećenja
njenih građana.
Povod svim tim napisima jest tekst iz talijanskog časopisa 'Corriere
della Sera' od 8. travnja 1997. godine.
Namjera nam nije osporavati razloge preuzimanja teksta iz
talijanskog časopisa, nego je naše reagiranje potaknuto proizvoljnim
interpretacijama navoda iz toga teksta.
Naime, u tekstovima objavljenim u 'Nedjeljnoj Dalmaciji' a prije
toga u 'Poslovnom svijetu' Večernjeg lista, objavljeno je da, prema
pisanju talijanskog "Corriere della Sera", Hrvatska zauzima treće
mjesto u svijetu po visini poreznog opterećenja njenih građana, te da
je to rang lista međunarodnih financijskih institucija pod okriljem
UN, te da je izvor podataka publikacija 'World Economics Indicators'
za 1995. godinu.
Ono što je neupitno glede ovih napisa su sljedeće činjenice:
1. Takva rang lista se ne radi, niti je uobičajeno da se objavljuje
kao službeni stav međunarodnih financijskih institucija.
2. Prema uobičajenim pravilima javnog publiciranja statističkih
podataka i njihove objave na svjetskoj razini, u najvećoj se mogućoj
mjeri mora poštovati načelo usporedivosti podataka. Poznato je, naime,
da je problem međunarodne usporedivosti kod fiskalnih podataka izrazit
jer se od zemlje do zemlje razlikuje definicija i obuhvat državnog
sektora u užem i širem smislu.
3. Hrvatska Vlada već treću godinu uzastopce usvaja dokument
strateškog karaktera pod naslovom 'Načela fiskalne politike u
sljedećem trogodišnjem razdoblju', u kojem se uz cjelovitu analizu
čimbenika koji utječu na fiskalnu politiku za tekuću fiskalnu godinu
kao dio makroekonomskog okvira, daje i dio međunarodne usporedbe
fiskalnih indikatora Hrvatske s obzirom na dosegnutu razinu razvoja.
Usporedba se vrši i u odnosu na srednje razvijene zemlje
(Middle-income economies) mjereno veličinom dohotka per capita i
zemlje u tranziciji kamo se Hrvatska svrstava prema međunarodnim
usporedbama po dosegnutom stupnju razvoja, ali i u odnosu prema visoko
razvijenim zemljama, što se vidi iz tablice koju prilažemo.
Istodobno želimo istaknuti da ovim javnim i poglavito profesionalnim
reagiranjem na napise ovakvog tipa, nije nam nakana tvrditi kako
porezno opterećenje mjereno ukupnim udjelom poreznih i neporeznih
prihoda centralne države u BDP nije značajno i visoko, no taj podatak
nije nikakva tajna i monopol s kojim raspolažu samo odabrani.
U Hrvatskoj se danas uz podatke službene statistike objavljuju i
brojne publikacije različitih institucija u kojima se nalaze
(objavljuju) relevantni makroekonomski podaci pa i podaci o javnoj
potrošnji države, i to isti oni koji se za isto vremensko razdoblje
(mjesec, godina) tekuće ili proteklih godina, šalju statističkim
uredima međunarodnih organizacija. Dakle, ne postoje, kako to neki
žele osobito istaknuti, podaci za našu javnost i podaci za svijet.
Omalovažavanja ukupnih dostignuća gospodarske stabilizacije više nas
niti ne čude, ali osjećamo potrebu upozoriti cijenjene čitatelje da
takvi tekstovi nisu slučajnost, te da prije njihovog čitanja obrate
pozornost i na njihove potpisnike, pa će bez poteškoća moći zaključiti
da su takvi tekstovi 'skuhani' u kuhinjama s određenim predznakom".
UDIO UKUPNIH PRIHODA U BRUTO DRUŠTVENOM PROIZVODU*
(U %)
-----------------------------------------------------------------------
zemlja 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996.
-----------------------------------------------------------------------
SAD 19.84 19.61 19.72 20.06 20.66+ ...
JAPAN 22.92 21.42++ 21.39++ ... ... ...
MALEZIJA 28.35 28.81 28.01 28.83++ ... ...
SINGAPUR 30.32 31.85 35.14 ... ... ...
ČILE 22.49 22.55 22.64 22.10 ... ...
-----------------------------------------------------------------------
ŠVEDSKA 44.24 43.21 38.77 38.85 ... ...
ITALIJA 39.76 41.41 42.86 40.52 ... ...
VELIKA BRITANIJA 36.97 36.01 34.90 ... ... ...
AUSTRIJA** 35.07 36.49 36.71 ... ... ...
NJEMAČKA** 30.53 ... ... ... ... ...
HRVATSKA** ... ... ... 43.75 45.77 46.95
FRANCUSKA 40.82 40.60 40.51 37.85 ... ...
BELGIJA 43.80 43.75 44.88 ... ... ...
NIZOZEMSKA 49.95 49.30 50.28 48.10 ... ...
-----------------------------------------------------------------------
MAĐARSKA # 53.90 53.90 55.80 53.30 ... ...
ČEŠKA REPUBLIKA # 55.00 48.30 50.40 51.20 ... ...
POLJSKA # 41.50 44.00 47.60 46.70 ... ...
SLOVENIJA ## ... ... ... 47.40 46.40 +
46.20-----------------------------------------------------------------------
* konsolidirana država (središnja država i izvanpror. fondovi)
** isključuju se niže razine vlasti
+ prognoza
++ preliminarni podaci
IZVORI: GFS 1995, IMF. str. 90.
# WORLD ECONOMIC OUTLOOK, IMF, May 1996., str. 80
## IMAD, Slovenija 1996.
(Hina) pp
301540 MET apr 97