FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PRIOPĆENJE MINISTARSTVA FINANCIJA

ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Ministarstvo financija RH današnjim priopćenjem za javnost reagiralo je na napise u dijelu tiska u svezi poreznih opterećenja u Hrvatskoj.
ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Ministarstvo financija RH današnjim priopćenjem za javnost reagiralo je na napise u dijelu tiska u svezi poreznih opterećenja u Hrvatskoj. #L# U priopćenju, koje je potpisao ministar financija Božo Prka, se navodi: "Proteklih tjedana u pojedinim dnevnim i tjednim glasilima pojavljuju se napisi s bombastičnim naslovima na temu poreznog opterećenja hrvatskih građana u kojima se ironizira ukupno stanje u hrvatskom gospodarstvu, a posebice javna potrošnja i skupa država. Tim napisima pokušava se hrvatska javnost upozoriti na 'neslavan rekord' koji Hrvatska zauzima u svijetu po visini poreznog opterećenja njenih građana. Povod svim tim napisima jest tekst iz talijanskog časopisa 'Corriere della Sera' od 8. travnja 1997. godine. Namjera nam nije osporavati razloge preuzimanja teksta iz talijanskog časopisa, nego je naše reagiranje potaknuto proizvoljnim interpretacijama navoda iz toga teksta. Naime, u tekstovima objavljenim u 'Nedjeljnoj Dalmaciji' a prije toga u 'Poslovnom svijetu' Večernjeg lista, objavljeno je da, prema pisanju talijanskog "Corriere della Sera", Hrvatska zauzima treće mjesto u svijetu po visini poreznog opterećenja njenih građana, te da je to rang lista međunarodnih financijskih institucija pod okriljem UN, te da je izvor podataka publikacija 'World Economics Indicators' za 1995. godinu. Ono što je neupitno glede ovih napisa su sljedeće činjenice: 1. Takva rang lista se ne radi, niti je uobičajeno da se objavljuje kao službeni stav međunarodnih financijskih institucija. 2. Prema uobičajenim pravilima javnog publiciranja statističkih podataka i njihove objave na svjetskoj razini, u najvećoj se mogućoj mjeri mora poštovati načelo usporedivosti podataka. Poznato je, naime, da je problem međunarodne usporedivosti kod fiskalnih podataka izrazit jer se od zemlje do zemlje razlikuje definicija i obuhvat državnog sektora u užem i širem smislu. 3. Hrvatska Vlada već treću godinu uzastopce usvaja dokument strateškog karaktera pod naslovom 'Načela fiskalne politike u sljedećem trogodišnjem razdoblju', u kojem se uz cjelovitu analizu čimbenika koji utječu na fiskalnu politiku za tekuću fiskalnu godinu kao dio makroekonomskog okvira, daje i dio međunarodne usporedbe fiskalnih indikatora Hrvatske s obzirom na dosegnutu razinu razvoja. Usporedba se vrši i u odnosu na srednje razvijene zemlje (Middle-income economies) mjereno veličinom dohotka per capita i zemlje u tranziciji kamo se Hrvatska svrstava prema međunarodnim usporedbama po dosegnutom stupnju razvoja, ali i u odnosu prema visoko razvijenim zemljama, što se vidi iz tablice koju prilažemo. Istodobno želimo istaknuti da ovim javnim i poglavito profesionalnim reagiranjem na napise ovakvog tipa, nije nam nakana tvrditi kako porezno opterećenje mjereno ukupnim udjelom poreznih i neporeznih prihoda centralne države u BDP nije značajno i visoko, no taj podatak nije nikakva tajna i monopol s kojim raspolažu samo odabrani. U Hrvatskoj se danas uz podatke službene statistike objavljuju i brojne publikacije različitih institucija u kojima se nalaze (objavljuju) relevantni makroekonomski podaci pa i podaci o javnoj potrošnji države, i to isti oni koji se za isto vremensko razdoblje (mjesec, godina) tekuće ili proteklih godina, šalju statističkim uredima međunarodnih organizacija. Dakle, ne postoje, kako to neki žele osobito istaknuti, podaci za našu javnost i podaci za svijet. Omalovažavanja ukupnih dostignuća gospodarske stabilizacije više nas niti ne čude, ali osjećamo potrebu upozoriti cijenjene čitatelje da takvi tekstovi nisu slučajnost, te da prije njihovog čitanja obrate pozornost i na njihove potpisnike, pa će bez poteškoća moći zaključiti da su takvi tekstovi 'skuhani' u kuhinjama s određenim predznakom". UDIO UKUPNIH PRIHODA U BRUTO DRUŠTVENOM PROIZVODU* (U %) ----------------------------------------------------------------------- zemlja 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. ----------------------------------------------------------------------- SAD 19.84 19.61 19.72 20.06 20.66+ ... JAPAN 22.92 21.42++ 21.39++ ... ... ... MALEZIJA 28.35 28.81 28.01 28.83++ ... ... SINGAPUR 30.32 31.85 35.14 ... ... ... ČILE 22.49 22.55 22.64 22.10 ... ... ----------------------------------------------------------------------- ŠVEDSKA 44.24 43.21 38.77 38.85 ... ... ITALIJA 39.76 41.41 42.86 40.52 ... ... VELIKA BRITANIJA 36.97 36.01 34.90 ... ... ... AUSTRIJA** 35.07 36.49 36.71 ... ... ... NJEMAČKA** 30.53 ... ... ... ... ... HRVATSKA** ... ... ... 43.75 45.77 46.95 FRANCUSKA 40.82 40.60 40.51 37.85 ... ... BELGIJA 43.80 43.75 44.88 ... ... ... NIZOZEMSKA 49.95 49.30 50.28 48.10 ... ... ----------------------------------------------------------------------- MAĐARSKA # 53.90 53.90 55.80 53.30 ... ... ČEŠKA REPUBLIKA # 55.00 48.30 50.40 51.20 ... ... POLJSKA # 41.50 44.00 47.60 46.70 ... ... SLOVENIJA ## ... ... ... 47.40 46.40 + 46.20----------------------------------------------------------------------- * konsolidirana država (središnja država i izvanpror. fondovi) ** isključuju se niže razine vlasti + prognoza ++ preliminarni podaci IZVORI: GFS 1995, IMF. str. 90. # WORLD ECONOMIC OUTLOOK, IMF, May 1996., str. 80 ## IMAD, Slovenija 1996. (Hina) pp 301540 MET apr 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙