JUROŠ: NISU ISTINITE TVRDNJE O RASPRODAJI DRŽAVNE ZEMLJE

ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Od ukupno 1.193.256 hektara poljoprivrednih površina u državnom vlasništvu do sada je u zakup dano 90,5 tisuća hektara ili 7,5 posto ukupnih površina. Prodana su 324,5 hektara te nisu istinite politikantske tvrdnje da država rasprodaje državnu zemlju, kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva i čelni čovjek Uprave gospodarenja poljoprivrednim zemljištem Ivan Juroš. Zemljišna će se politika, naglasio je, provoditi osmišljeno i postupcima koji moraju biti usklađeni s interesima države, određenog područja te interesom vlasnika ili korisnika zemljišta. #L# Navodeći da proces transformacije vlasništva i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države teče sporo, i ne uvijek sa željenim posljedicama, Juroš je istaknuo da je poradi pospješivanja tog procesa unutar Ministarstva poljoprivrede i šumarstva stvorena Uprava gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. "Za to treba zahvaliti ministru Dominikoviću koji je shvatio da se zemljišna politika bez ustrojavanja uprave neće moći valjano provoditi", kazao je dodavši da oblik raspolaganja državnom zemljom nije isključivo pravno, nego i svojevrsno gospodarsko i političko pitanje. Govoreći o strukturi raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, naveo je da obradive površine (oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade) čine 447.750 hektara, a na pašnjake, ribnjake i trstike otpada 745.506 hektara. Oblici raspolaganja tim zemljištem jesu zakup, koncesija, plodouživanje, darovanje i prodaja. "Iz podataka je razvidno da je najviše državnog zemljišta otišlo u zakup od tri do deset godina", kazao je Juroš, napominjući kako je to najmanje poželjan oblik raspolaganja i praktično služi kao privremeno rješenje koje ponekad ima i neželjene posljedice. Poželjniji oblici raspolaganja po njegovim su riječima koncesija, plodouživanje ili prodaja, a iznimno darovanje. "Najzanimljiviji oblik raspolaganja je prodaja i svi koji misle razvijati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo trebali bi o tome razmišljati, osobito o zakonskoj odredbi prema kojoj se poljoprivredno zemljište može dobiti po početnoj cijeni, obročnom otplatom do 20 godina", naglasio je Juroš. Pojasnio je pri tom da se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje javnim natječajem kojeg provodi komisija koju pri županiji, osniva hrvatska Vlada. Govoreći o darovanju, pomoćnik minstra je precizirao da se ono odnosi prije svega na razvojačene branitelje radi njihova samozapošljavanja. "Svjedoci smo da se krenulo u oživljavanje tog oblika raspolaganja, da je dio branitelja već dobio zemlju i to nas veseli", rekao je, ističući da će se taj institut, u nekim slučajevima, primjenjivati i na područjima od posebne državne skrbi, s tim da treba dopuniti kriterije uvažavajući interes države, područja i daroprimatelja. "Darovanje je oblik davanja zemljišta doista u trajno vlasništvo, s tim da Zakon kaže da daroprimatelj ne može takvo zemljište otuđiti u roku od deset godina, i da ga mora koristiti u poljoprivredne svrhe". Glede koncesija, Juroš je kazao da je Vlada donijela rješenje o imenovanju predsjednika i članova Povjerenstva za dodjelu koncesija. Putem koncesije zemlja bi se davala na višegodišnje korištenje: u svrhu biljne i stočarske proizvodnje na vrijeme od 10 do 30 godina; za dugogodišnje nasade od 20 do 40; lova i ribolova od 10 do 30 godina. Upitan za, u posljednje vrijeme često spominjane revizije korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta, pomoćnik ministra se složio kako će se kod nekih slučajeva morati napraviti revizija. "Imamo", rekao je, "dosta slučajeva gdje će natječaji biti poništeni jer se ne plaća zakup". Dometnuo je pri tom da sve tri razine - državna, županijska, općinska imaju interes da se redovito uplaćuju sredstva za zakup državnog zemljišta. Naime, 33 posto sredstava ostvarenih zakupom i prodajom ide županiji, 34 posto općini, a 33 posto u državni proračun. Govoreći o načinu na koji se može ubrzati proces promjene u poželjnji oblik raspolaganja državnim zemljištem, Juroš je naglasio da je najbitnije da svi sudionici tog procesa zdušno rade svoj posao. "Držim da ćemo morati pokušati izmjeniti i dopuniti postojeći zakon kako bi pojednostavili proceduru da bi posljedice donijetih odluka bile najoptimalnije", rekao je pomoćnik ministra. Napomenuo je pri tom da predstoji obiman posao i na sređivanju gruntovnica i katastara, što također usporava spomenuti proces. (Hina) bm mi 291217 MET apr 97