LJUBLJANA, 27. travnja (Hina- Luka Fiamengo) - Izgledi Slovenije da se pridruži prvom krugu država na koje će se nakon madridskog sastanka na vrhu proširiti NATO-savez nisu najbolji - osjećaj je koji među slovenskim političarima
prevladava i nakon međunarodnog skupa o širenju NATA koji je u Ljubljani i Bledu održan u petak i subotu, te nakon, kako neki ocjenjuju, zakašnjele turneje premijera Janeza Drnovšeka po nekim europskim prijestolnicama, a pred njegov odlazak u SAD gdje bi se trebao sastati s državnom tajnicom Madeleine Arbright i ministrom obrane Richardom Cohenom.
LJUBLJANA, 27. travnja (Hina- Luka Fiamengo) - Izgledi Slovenije da se
pridruži prvom krugu država na koje će se nakon madridskog sastanka na
vrhu proširiti NATO-savez nisu najbolji - osjećaj je koji među
slovenskim političarima prevladava i nakon međunarodnog skupa o
širenju NATA koji je u Ljubljani i Bledu održan u petak i subotu, te
nakon, kako neki ocjenjuju, zakašnjele turneje premijera Janeza
Drnovšeka po nekim europskim prijestolnicama, a pred njegov odlazak u
SAD gdje bi se trebao sastati s državnom tajnicom Madeleine Arbright i
ministrom obrane Richardom Cohenom. #L#
Kako je u povodu bledske konferencije o širenju NATO-a izjavio
slovenski veleposlanik u Ženevi Anton Bebler među sudionicima tog
skupa čulo se mišljenje da su slovenski izgledei za ulazak u prvom krugu
manji zbog američkog interesa da taj krug bude što uži. Slovenija se,
naime, u predviđanjima o širenju NATO-saveza spominje u paru s
Rumunjskom i ne povezuje s trojicom favorita Poljskom, Mađarskom i
Češkom.
Problem Slovenije je da osim Italije nema izrazitog pokrovitelja na
zapadu, a sve upitniji je i argument kako bi Rusija na članstvo
Slovenije u NATU "zažmirila", na što nije spremna npr. u slučaju
Poljske.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Nikolaj
Afanasijevski, koji je u Ljubljanu došao početkom proteklog tjedna u
subotu je u razgovoru za "Delo" kao cilj svoje misije označio
"minimiziranje mogućih negativnih posljedica" koje bi slovensko
članstvo u NATO-u imalo za bilateralne odnose Moskve i Ljubljane. Po
njegovim je riječima širenje NATO-a na teritorij Poljske npr. za
Rusiju neprihvatljivo, dok je Sloveniji Zapad namijenio "ulogu alibija
za ostvarenje svojih drugih strateških ciljeva".
Premijer Drnovšek ističe da politička odluka NATO-a o širenju neće
biti priopćena sve do početka madridskog summita i da Slovenija zbog
svog položaja i relativno malih troškova koje bi NATO zbog nje imao
još imao dobre karte za uključenje u prvom krugu. Uključenje u
NATO podupire 70 posto Slovenaca, a uključenje u Europsku uniju manje
- 60 posto, istaknuo je u razgovoru za španjolski list El Mundo
Drnovšek prilikom posjeta Madridu.
Nedavne ankete provedene u Sloveniji pokazale su međutim da dobar dio
građana dvojbu NATO ili EU doživljava kao međustranački raspravu, pa
tako više od 50 posto ispitanika jednog takvog istraživanja smatra
kako je i zajednička izjava stranaka o ulasku u NATO, koju je
"atlantist" Janez Janša izborio unatoč Drnovšekovu oklijevanju ima
samo prestižni značaj.
Istodobno, značajan dio slovenske političke kreme šire mišljenje kako
je Drnovešeku NATO kampanja samo alibi da prikrije krizu vlade i dileme
ekonomske i socijalne politike.
"Nije li bolje da nas NATO odbije jer bi Drnovšek tada morao otvoriti
stvarnu političku raspravu o viziji naše budućnosti. A to je ono što
nam nedostaje više od kratkih euforije kakva bi bila i članstvo u
NATO-u", piše u istaknutom tjednom osvrtu u "Delu" Janko Lorenci.
(Hina) fl sv
271447 MET apr 97