ZAGREB, 24. travnja (Hina - Slavoljub Leko) - Hrvatska je zainteresirana za nastavak dobrih partnerskih odnosa s Turskom kako u međusobnim odnosima tako posebice prema Bosni i Hercegovini, rekao je u četvrtak u Zagrebu visoki hrvatski
diplomatski dužnosnik.
ZAGREB, 24. travnja (Hina - Slavoljub Leko) - Hrvatska je
zainteresirana za nastavak dobrih partnerskih odnosa s Turskom kako u
međusobnim odnosima tako posebice prema Bosni i Hercegovini, rekao je
u četvrtak u Zagrebu visoki hrvatski diplomatski dužnosnik. #L#
"Odnosi Hrvatske i Turske su vrlo dobri, a Turska je kroz čitavo
vrijeme onaj partner na kojeg se Hrvatska mogla osloniti u traženju
međunarodne potpore u rješavanju problema, posebice kad je bila u
pitanju BiH", rekao je diplomatski dužnosnik koji je želio ostati
anoniman.
Dobri odnosi su utemeljeni na sastancima hrvatskog predsjednika
dr. Franje Tuđmana i turskih predsjednika, preminulog Turguta Ozala i
sadašnjeg Suleymana Demirela, kao i premijera i ministara dviju
zemalja.
Predstojeći službeni posjet turskog predsjednika Demirela Hrvatskoj
ove jeseni, na poziv predsjednika Tuđmana, potvrdit će dobre odnose
i pružiti poticaj njihovu razvitku.
Hrvatska i Turska zajedničkim ili posebnim potezima nastoje
konstruktivno pridonijeti miru u BiH podupirući washingtonske i
daytonske sporazume, a posebice podupiru izgradnju Federacije BiH
kao njezina temeljnog kamena i osnove uređenja odnosa Hrvata i
Muslimana.
Hrvatska očekuje od Turske potporu u multilateralnim organizacijama,
razvitak političkih i gospodarskih odnosa.
Hrvatska očekuje potporu Turske za završetak UNTAES-ova mandata 15.
srpnja 1997. Hrvatskoj je bitna potpora svake zemlje, a posebice Turske
koja ima određenu težinu u međunarodnim odnosima u situaciji kada
postoje i neke ideje da se mandat produži, kaže hrvatski diplomat.
Govoreći o odnosu prema BiH, hrvatski diplomat drži da će Turska i
nadalje igrati konstruktivnu ulogu u rješavanju ovog problema europske
sigurnosti.
"Turska sa svoje strane preko veleposlanika i svojih izravnih veza sa
Sarajevom, to mi znamo pouzdano, podržavaju projekt Federacije BiH i
podržavaju u potpunosti Washington i Dayton", kaže on.
Napominjući kako je Turska jedna od bitnih zemalja za potporu
Federaciji BiH, washingtonskim i daytonskim sporazumima hrvatski
diplomat je naglasio da ni najnoviji pritisci radikalnijih
islamističkih snaga u Turskoj neće donijeti nikakvu promjenu politike
prema BiH.
"Nema nikakve opasnosti za Tursku da krene u radikalne islamističke
vode", tvrdi izvor iznoseći hrvatske procjene.
Hrvatska, Turska i BiH, osim bilateralno, razvijaju veze i u okviru
trilateralne suradnje utemeljene tzv. Brijunskom deklaracijom
predsjednika Tuđmana, Demirela i Izetbegovića od 17. srpnja 1994.
"Bude li potrebno te bude li inicijative s bilo koje od ovih triju
strana, Hrvatska apsolutno podupire i bit će za to da se ovi
tripartitni razgovori i susreti na svim razinama održavaju", kaže
visoki dužnosnik hrvatske diplomacije.
Kako Turska gleda na američku Inicijativu za suradnju u jugoistočnoj
Europi (SECI) i ostale regionalne inicijative, jedna je od značajnih
tema međusobnih odnosa.
Turci su ušli u SECI a Hrvatska, kao što je poznato, želi sudjelovati
u konkretnim projektima ali ne i postati član inicijative.
Bez obzira što je Turska članica balkanskih inicijativa Hrvatska je do
sada imala njeno puno razumijevanje za odbijanje da se u njih učlani,
rekao je hrvatski diplomatski izvor.
Tursko stajalište glede proširenja NATO-a je od interesa za Hrvatsku
koju mora zanimati kako ova regionalna sila gleda na bitne
postkomunističke procese u Europi.
Turska je prije nekoliko mjeseci uvjetovala pristanak na proširenje
NATO-a svojim ulaskom u EU.
Hrvatski diplomat drži kako Turska, iako u dogledno vrijeme neće biti
primljena u EU, ipak neće staviti veto na prijam novih članica u NATO
koji će slijediti već sredinom 1997.
Za razliku od političkih odnosa ni Turska ni Hrvatska nisu zadovoljne
gospodarskim odnosima.
U 1995. ukupna trgovinska razmjena između dviju zemalja bila je 32
milijuna dolara a u 1996. 40 milijuna dolara.
"Napredak nije ni izdaleka onoliki koliko odgovara mogućnostima i
potrebama i jedne i druge strane", ocjenjuje diplomat.
Turska i Hrvatska su uspostavile Mješoviti odbor za gospodarsku
suradnju koji bi na jesen trebao održati prvi sastanak.
Hrvatska će Turskoj ponuditi suradnju u poljoprivredi i zdravstvu,
svoju opremu za energetiku, angažiranje građevinske operative te
suradnju naftnih tvrtki na zajedničkim istraživanjima nafte u
Kazahstanu, Azerbajdžanu i Turkmenistanu i izgradnji naftovoda,
plinovoda i podzemnih spremišta nafte i tankera.
Hrvatskoj je posebno važna suradnja u turizmu. Nastojat će ponuditi
Jadran kao destinaciju za dio od oko 2,5 milijuna Turaka koji godišnje
odmore provode izvan svoje zemlje. Uspostava putničkog brodskog
prometa između dviju zemalja je pretpostavka za to, kaže hrvatski
diplomat.
Turska i Hrvatska su do sada potpisale 14 protokola, ugovora i
sporazuma. Dvije zemlje trenutno pregovaraju o ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, sporazumu o zapošljavaju radnika, sporazumu o
suradnji u oblasti tjelesne kulture i športa te ugovoru o pravnoj
pomoći u građanskim, sudskim i trgovačkim predmetima.
(Hina) sl fp
241623 MET apr 97