ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici jednoglasno prihvatila plan povratka u hrvatsko Podunvalje, čije je osnovno načelo, po riječima potpredsjednika Vlade i ministra razvitka i obnove dr. Jure
Radića, da se svakom hrvatskom državljaninu, bez obzira na njegovu nacionalnu pripadnost, omogući povratak u njegov dom. Plan povratka, koji je usuglašen s predstavnicima UNTAES-a i UNHCR-a, sadrži, inače, Sporazum radne grupe o operativnim postupcima povratka te prijedlog uredbe o osnivanju agencije za promet nekretninama.
VERZIJA)
ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je
sjednici jednoglasno prihvatila plan povratka u hrvatsko Podunvalje,
čije je osnovno načelo, po riječima potpredsjednika Vlade i ministra
razvitka i obnove dr. Jure Radića, da se svakom hrvatskom
državljaninu, bez obzira na njegovu nacionalnu pripadnost, omogući
povratak u njegov dom. Plan povratka, koji je usuglašen s
predstavnicima UNTAES-a i UNHCR-a, sadrži, inače, Sporazum radne grupe
o operativnim postupcima povratka te prijedlog uredbe o osnivanju
agencije za promet nekretninama. #L#
Vlada je na danas izvješćena i o provedbi sanacije Privredne banke
Zagreb, čiji je dosadašnji tijek ocijenjen vrlo uspješnim. Očitujući
se na primjedbe saborskog Odbora za zakonodavstvo Vlada je podržala da
se o Prijedlogu strategije razvoja cestovne mreže u Republici
Hrvatskoj raspravlja u dva čitanja. S današnje sjednice Vlada je u
saborsku proceduru uputila i zakonske prijedloge o zaštiti sorti
poljoprivrednog bilja, te o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju
sorti poljoprivrednog bilja.
Govoreći o osnovnim točkama programa povratka u Podunavlje,
ministar Radić je kao prvo naveo spajanje obitelji, odnosno povratak
domovima članova obitelji kojima su drugi članovi već u Podunavlju, a
isto tako i onih iz Podunavlja kojima su članovi obitelji u drugim
područjima Hrvatske. Druga je točka izlazak iz kuća i stanova svih u
Podunavlju koji nisu hrvatski državljani, a riječ je o doseljenicima
iz BiH ili iz Srbije. "UNTAES i hrvatska Vlada suglasni su da oni ne
mogu ostati u tim domovima u koje se trebaju vratiti prognanici",
kazao je Radić dodajući da će oni po svom izboru ili napustiti
Hrvatsku ili u Hrvatskoj dobiti status izbjeglica. Kao treću točku,
naveo je povratak Hrvata u Podunavlje, kao i državljana Hrvatske iz
Podunavlja u druge dijelove Hrvatske u njihove domove, ako su im
domovi čitavi i slobodni. Četvrta je točka odlazak hrvatskih
državljana iz Podunavlja bliže njihovim domovima u drugim dijelovima
Hrvatske u privremeni smještaj, ako su im domovi srušeni ili već
zauzeti. Privremeni smještaj osiguralo bi Ministarstvo razvitka i
obnove dok im se domovi ne obnove ili se u njihove domove useljene
osobe ne presele u prikladan smještaj.
Obnova srušenih domova u Podunavlju i povratak prognanika te u
skladu s tim i drugih državljana Hrvatske koji su sada u Podunavlju a
žele se vratiti u svoje domove, po riječima dr. Radića odvijat će se
prema prioritetima obnove i raspoloživim sredstvima.
Procjenjuje se da bi za takav povratak svih trebalo u ovoj i idućoj
godini obnoviti još 25.000 domova, a to bi zajedno s obnovom
infrastrukture koštalo šest milijardi kuna, kazao je dr. Radić.
Istaknuo je pritom da bi polovicu tih sredstava morala osigurati
međunarodna zajednica, a polovicu Republike Hrvatska.
Prihvaćanjem programa, po njegovim riječima, već bi se ove godine u
Podunavlje moglo vratiti oko 40.000 prognanika, a isto toliko moglo bi
se vratiti sljedeće godine. Radić je pritom izvijestio da je u tijeku
obnova 2.000 domova u selima od Lipovca do Antunovca i u Baranji, da
bi se ostvarenjem točaka programa prognanici mogli vratiti u oko 6.000
domova, te da je u suradnji s UNTAES-om počeo program obnove 2.000
domova u Vukovaru.
U programu, istaknuo je dr. Radić, mora biti i stav hrvatske Vlade da
će institucije hrvatske države, osobito Ministarstva unutarnjih
poslova, s osobitom pozornošću brinuti o sigurnosti povratka svih
prognanika i povratnika.
Napominjući da valja očekivati da se dio Srba koji su napustili
Hrvatsku neće vratiti, Radić je kazao da se, također u suradnji s
međunarodnom zajednicom, predlaže osnivanje agencije za promet
nekretninama. Putem nje bi i hrvatski državljani koji žele otići mogli
prodavati svoju imovinu. Agencija bi, objasnio je, posebno na
područjima od posebne državne skrbi kupovala tu imovinu i dodjeljivala
je naseljeninicima u skladu sa zakonom ili pak dodjeljivala i pomagla
u dodjeli kredita već naseljenim osobama da sami kupe ili dođu u
vlasništvo imovine koju već koriste. "Time bi se rješavao i nadamo se
brzo riješio imovinski problem onih koji su napustili hrvatsku državu
i ne kane se vratiti", kazao je Radić.
Naglasio je da nemaju razloga za strah Hrvati prognani iz BiH ili
Srbije i naseljeni na područja posebne državne skrbi, ističući da će
oni biti primjereno zbrinuti ili u domovima u kojima su danas ili u
odgovarajućim domovima u istim naseljima.
Povratak, primjerice u Vukovar, umnogome će ovisiti i o obnovi
gospodarstva i otvaranju radnih mjesta, rekao je dr. Radić
najavljujući za to poseban program u suradnji s drugim ministarstvima.
Ovime Hrvatska preuzima obvezu da svim svojim državljanima
stradalim u ratu osigura dom, bez obzira da li su Hrvati, Srbi ili
neke druge nacionalnosti, ali računa na pomoć međunarodne zajednice,
istaknuo je potpredsjednik Radić. On je pozvao sve prognanike da što
prije podnesu zahtjeve za obnovu kako bi se moglo pristupiti obnovi
temeljem Zakona o obnovi.
Program će, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih
poslova dr. Mate Granić, svakako ojačati međunarodni kredibilitet i
međunarodni položaj Republike Hrvatske. Dr. Granić je pritom napomenuo
da je to jedan od specifičnih uvjeta za potpisivanje sporazuma
Hrvatske s Europskom unijom, te preduvjet za ostale euroatlanske
integracije. Bitno je to i za buduće pristustvo UN-a u Hrvatskoj,
kazao je dr. Granić objašnjavajući da to znači da li će u budućnosti
to biti 'laka promatračka misija' što Hrvatska, po njegovim riječima,
prihvaća i podržava, ili će se na Hrvatsku vršiti pritisci za
restrukturiranjem mandata UNTAES-a.
U kraćoj raspravi ministar obrane Gojko Šušak zamijetio je da u
programu nisu naznačeni rokovi u kojima bi se program mogao provesti,
na što je potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović obrazložio da UNTAES i
UNHCR samo pomažu u provedbi programa, a da je provedba na
Ministarstvu razvitka i obnove i hrvatskih tijela.
Predlažući prihvaćanje plana, premijer mr. Zlatko Mateša je predložio
da se radna grupa i predstavnici UNTAES-a izvijeste o stavu Vlade da
treba precizirati rokove provedbe programa. "Hrvatska Vlada svjesna je
nesrazmjera političkog angažmana međunarodne zajednice, naročito u
Podunavlju, i njenog finacijskog angažmana", kazao je Mateša.
Zaključio je da se politički angažman treba smanjivati, a povećavati
financijski "ako se želi ovaj program sprovesti, jer hrvatska Vlada
nema tolike financijske mogućnosti da ga sama sprovede". Ministre je
zadužio da na temelju sporazuma i predložene uredbe daju svoje
viđenje njegova ostvarivanja i prema tome svojih obveza.
Vlada je primila na znanje izvješće o provedbi sanacije Privredne
banke Zagreb čiji je dosadašnji tijek guverner Narodne banke Hrvatske
dr. Marko Škreb ocijenio uspješnim. Pritom je naglasio da se to
odražava i na nastavak trenda pada kamatnih stopa u hrvatskom
bankarstvu na oko 17 posto. Sanacijski upravitelj PBZ-a Ivan Tešija
izvijestio je da u prva tri mjeseca ove godine banka posluje
pozitivno, te da se počinje vraćati povjerenje štediša u banku o čemu
govori i porast štednje na više od sto milijuna kuna.
(Hina) bn ds
241424 MET apr 97