ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Do osamdesetih godine 19. stoljeća u Dalmaciji su u upotrebi bili poštanski žigovi na njemačkom i talijanskom, ali ne i hrvatskom jeziku. Prvi dvojezični hrvatsko-talijanski žig onaj je šibenski iz 1877.
godine.
ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Do osamdesetih godine 19. stoljeća u
Dalmaciji su u upotrebi bili poštanski žigovi na njemačkom i
talijanskom, ali ne i hrvatskom jeziku. Prvi dvojezični
hrvatsko-talijanski žig onaj je šibenski iz 1877. godine. #L#
Borba Hrvata u Dalmaciji 19. stoljeća protiv prevage njemačkog i
talijanskog, a za hrvatski jezik, ogleda se i u maloj povijesti
poštanskih žigova, pišu u ogledu "Žigovi redovitih dalmatinskih pošta
na listovnim pošiljkama do 1918" Daniela Matetić i Ante Jelavić.
Podsjeća se da je 1867. donesen temeljni zakon "ob obćih pravih
građana", prema kojemu svi narodi u ondašnjoj Austro-Ugarskoj imaju
nepovredivo pravo na "zaštitu i goj svoje narodnosti i svoga jezika".
Nadalje, stoji da država "priznaje ravnopravnost sviju jezika
uobičajenih u zemlji, na učilištu, u uredih i javnom životu". Ti
"obćeni jezici" nazvani su "zemaljskim jezicima". Za Dalmaciju
utvrđena su dva "zemaljska jezika" - hrvatski i talijanski. Primjena
zakona odgođena je do 1871., ali ni te godine dalmatinski poštanski
uredi nisu dobili dvojezične poštanske žigove. Tek šest godina kasnije
javlja se šibenski dvojezični žig, a 1878. pojavljuju se žigovi s
hrvatskim uz talijanska imena mjesta: Gradac, Sinj, Omiš, Orebić i
Trpanj.
Tek 1900. godine na žigu tadašnjeg poštanskog ureda Vrgorac naziv
mjesta upisan je samo hrvatskim jezikom.
(Hina) ld
240911 MET apr 97