(od dopisnika Hine Branka Merlina) PEKING, 23. travnja (Hina) - Kako se bliži 1. srpnja i povratak Hong Konga pod kineski suverenitet, honkonške se vlasti suočavaju s rastućem brojem osoba koje ilegalno ulaze u područje nad kojim će
se britanska zastava uskoro zamijeniti kineskom.
(od dopisnika Hine Branka Merlina)
PEKING, 23. travnja (Hina) - Kako se bliži 1. srpnja i povratak Hong
Konga pod kineski suverenitet, honkonške se vlasti suočavaju s
rastućem brojem osoba koje ilegalno ulaze u područje nad kojim će se
britanska zastava uskoro zamijeniti kineskom. #L#
Naizgled čudno, ali uz porast broja Vijetnamaca ("ljudi iz čamaca"),
koji i dalje nastoje ući u Hong Kong, među ilegalnim imigrantima
najzastupljenija su djeca iz Kine, koja se inače zakonski imaju pravo
naseliti u budućem Posebnom upravnom području Hong Konga. Riječ je
o djeci rođenoj u Kini, s jednim ili oba roditelja trajno naseljenim u
Hong Kongu.
U skladu s Temeljnim zakonom o Hong Kongu (njegovu "Malom ustavu"),
stanovnici Hong Konga imaju pravo okupiti članove svojih dosad
razdvojenih obitelji. Kako neki u Hong Kongu primjećuju, u vrijeme
donošenja tog zakona zapravo je malo Hongkonžana odlazio na kraće ili
dulje vrijeme raditi u Kinu. Malo njih je tamo i sklapalo brakove pa
se tako nije dao niti naslutiti broj djece koja će imati pravo na
useljenje u Hong Kong. Činilo se tada da britanske honkoške vlasti i
kineska strana imaju dovoljno vremena za dogovor o načinu useljenja
djece, no administrativna procedura se razvukla, a uz to postoji i
ozbiljna razlika među stranama o broju djece o kojoj je riječ.
Hong Kong je, naime, računao na oko 35.000 maloljetnih useljenika,
dok su vlasti kineske pokrajine Guangdong, na granici s Hong Kongom, u
kojoj odvojeno od jednog ili oba roditelja živi najviše djece
hongkonških građana, nedavno izjavile kako su zaprimile 130.000
zahtjeva za taj oblik iseljenja. Od toga je broja 37.000 djece već u
Hong Kongu, više od 27.000 ih je steklo zakonsko pravo za odlazak, dok
ostali još čekaju dopuštenje za prijelaz granice.
Čekanje na odlazak postalo je, međutim, za jedan broj djece i
roditelja nepodnošljivo, posebice zbog straha da bi nakon 1. srpnja
kineske vlasti mogle promijeniti politiku i uskratiti djeci pravo na
odlazak. Mnogi u Kini odlazak iz nje te pravo naseljavanja u Hong
Kongu smatraju životnim dobitkom pa zato pristaju i na ilegalni
odlazak djece preko granice, ne bi li im tako osigurali budućnost u
Hong Kongu. Rezultat: od početka ove godine hongkonška je policija
uhitila skoro 1.600 maloljetnika (prošle godine bilo je 754, a
pretprošle 530 takvih slučajeva), a pitanje ilegalnih imigranata
postalo je predmetom žučnih rasprava.
Hongkonška policija tvrdi da se švercom djece preko granice bavi
organizirani kriminal jer djeca sama ne mogu doći do Hong Konga. S
druge strane, osramoćena takvim razvojem prilika, kineska je policija
pojačala nadzor granice. Službeni Peking (jer o njegovim je građanima
riječ), suočen s pojavom koja ne govori u prilog poštivanja reda, na
što se Kina uvijek poziva, škrto tvrdi da sve ilegalce treba
jednostavno repatrirati jer svi koji na to imaju pravo - mogu u Hong
Kong ući samo s propisanim papirima, ma koliko trajao postupak njihova
izdavanja. Ponižavajuće slike repatriranja djece, po sudu jednog dijela
hongkonškog tiska, "na granici su okrutnosti". Pravnici, pak,
upozoravaju da je riječ o djeci koja imaju zakonsko pravo na useljenje
pa ne mogu biti ilegalni imigranti te da, zato, roditelji repatriranih
osoba mogu tražiti sudsku zaštitu. Obični građani, uplašeni da će
hongkonške vlasti za potrebe zbrinjavanja tolikog broja djece
(primjerice, za njihovo školovanje i zdravstvenu zaštitu) iskoristiti
postojeća sredstva, što znači da će svi dobivati manje, nerijetko
pridonose produbljivanju jaza između "starih Hongkonžana" i pridošlica
iz Kine.
U svemu tome - dok netko dobro zarađuje na ilegalnom prevođenju djece
preko granice - najviše stradavaju sama djeca, bilo da već imaju pravo
na useljenje ili su tek u "obradi". Neka od njih bi čak, unatoč tome
što su im roditelji u Hong Kongu, mogla ostati bez prava na useljenje.
Pokazalo se, naime, da, zbog kineskih odredbi o pravu na rađanje samo
jednog djeteta, žene koje su u Kini svojim muževima iz Hong Konga
rađale djecu ponekad nisu prijavljivale novorođenčad pa sada imaju
"muke" dokazati da je zaista riječ o njihovoj djeci. Ostaje pitanje
hoće li se i one poslužiti plaćenom uslugom da im netko potajno dovede
dijete u Hong Kong.
(Hina) mer br
231254 MET apr 97