DOKTORAT O CENZURI U HRVATSKOJ OD 1945. DO 1990. GODINE

ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Prije samo nekoliko dana, točnije 7. travnja, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranjena je zanimljiva doktorska disertacija pod nazivom "Cenzura u hrvatskom novinarstvu 1945-1990". Doktorant Josip Grbelja, donedavna urednik zagrebačkog "Večernjeg lista", desetljećima je prikupljao građu o cenzuri, izradivši disertaciju, koja prema mišljenju povjerenstva sastavljenog od profesora Filozofskog i Fakulteta političkih znanosti, predstavlja koristan predtekst za buduće istraživače ovog fenomena. #L# U doktorskom radu Grbelja "otkriva" slučajeve cenzure od 1900. godine, te objašnjava pojave i načine cenzuriranja javne riječi u Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Središnji dio disertacije posvećen je fenomenu cenzure u razdoblju "vlasti radnih masa" (1945-1952), u "samoupravnom razdoblju" (1952-1971), "podruštvljenom (delegatskom) sustavu" (1971-1990), te u razdoblju "uoči raspada samoupravnog socijalizma". Autor se pritom koristio stotinama objavljenih i neobjavljenih izvora navodeći i sve značajnije slučajeve zabrana napisa ili cijelih novina, odnosno, publikacija. U disertaciji se tematiziraju pitanja od tzv. "autocenzure", odnosno, nametnute "samokontrole" do rigidnog državnog nadzora javne riječi. U tom rasponu govori se o zakonskim propisima, tabuima i zabranjenim temama, administrativnim intervencijama, partijskoj ili državnoj "pomoći" u rašćišćavanju "pojava negativnosti", ucjenama, dirigiranoj kritici i kadrovskoj politici itd. Ovaj u posljednje vrijeme najpoptpuniji znanstveni rad o cenzuri u hrvatskom novinarstvu, rečeno je tijekom obrane, donosi i niz tipičnih primjera koji omogućavaju bolje razumijevanje sličnih pojava u novomu, multimedijskom novinarstvu tzv. "treće pismenosti". (Hina) ld 221132 MET apr 97