(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 19. travnja (Hina) - Susret slovenskog ministra vanjskih poslova Zorana Thalera s njemačkim šefom diplomacije Klausom Kinkelom u Bonnu ovoga tjedna službena Ljubljana ocjenjuje uspješnim i
važnim korakom u uvjeravanju Zapada da Slovenija zaslužuje mjesto u obitelji europskih naroda, no poluslužbeno se priznaje da Njemačka nije odlučno podržala ulazak Slovenije u NATO onako kako se to očekivalo.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 19. travnja (Hina) - Susret slovenskog ministra vanjskih
poslova Zorana Thalera s njemačkim šefom diplomacije Klausom Kinkelom
u Bonnu ovoga tjedna službena Ljubljana ocjenjuje uspješnim i važnim
korakom u uvjeravanju Zapada da Slovenija zaslužuje mjesto u obitelji
europskih naroda, no poluslužbeno se priznaje da Njemačka nije odlučno
podržala ulazak Slovenije u NATO onako kako se to očekivalo. #L#
Ambivalentnost u njemačko-slovenskim odnosima - koja je kod Slovenaca
vjerojatno posljedica povijesnog refleksa, a počela se pokazivati
odmah nakon što je Bonn početkom 1992. u paketu s Hrvatskom "iznudio"
i priznanje Slovenije kod država Europske unije -, ovih se dana (zbog
presudnih odluka EU i NATO-a o proširenju) usuđuju komentirati samo
izrazito lijevo profilirani mediji i političari. Njemačka je glavni
trgovinski partner Slovenije, a svojim posjetom Bavarskoj i
razgovorima s tamošnjim premijerom Edmundom Stoiberom to ovih dana
nastoji još više učvrstiti i sam premijer Janez Drnovšek, no opći je
dojam, koji se dobiva iz razine i učestalosti diplomatskih posjeta
Ljubljani, ipak razlogom za relativno nezadovoljstvo.
Ljubljanski "Dnevnik" tako komentira da Thalerova "diplomacija šarma"
kod Kinkela ne može polučiti očekivane rezultate, jer je Bonn prema
prijemu Slovenije u NATO rezerviran iz više razloga. Bonn, prije svega,
prema tumačenju lista bliskog reformiranim komunistima, ne želi
uznemiriti Borisa Jeljcina pretjeranim širenjem kruga kandidata za
NATO, niti svoje zapadne saveznike koje je prisilila na istovremeno
međunarodno priznanje Slovenije i Hrvatske.
No, kritičari žurbe za slovenskim uključenjem u NATO navode da
neprimanje u prvom krugu širenja te organizacije za Sloveniju ne bi
trebalo biti katastrofa, osobito zato jer se i sam NATO nakon kraja
hladnog rata susreće s krizom identiteta.
U krugovima Drnovšekovih liberalnih demokrata (LDS) prevladava,
međutim, uvjerenje da je za izostanak potpore kancelara Helmuta Kohla
Sloveniji kriv prijašnji ministar vanjskih poslova i šef slovenskih
demokršćana (SKD) Lojze Peterle koji je s najvišim njemačkim
dužnosnicima održavao dobre odnose i po stranačkoj liniji u okviru
EUCD-a (europske demokrašćanske internacionale), no Peterle je sada u
izrazitoj opoziciji u slovenskoj politici i kritizira usporenu
europsku dinamiku nove Drnovšekove dvostranačke koalicije.
Neki slovenski diplomatski i politički izvori u Ljubljani ocjenjuju,
međutim, da je za hlađenje odnosa Ljubljane i Bonna, u usporedbi s
onima kada je vanjske poslove vodio Peterle, kriva i politika koju su
forsirali ljubljanski liberali. Za razliku od hrvatskog 'Danke
Deutschland', u Ljubljani je odmah nakon neproblematičnog međunarodnog
situiranja hit postao 'Thank You England', kao i krilatica kako
Slovenija što prije želi pobjeći od štetnih stereotipa o "njemačkom
satelitu" i postati saveznicom Italije i Francuske. Po nekim je
izvorima Bonn skeptičan i prema stvaranju mini-trilaterala oko Alpa,
što je u zadnjih godinu dana konstantna fiksacija slovenske politike u
nastojanjima da se "pobjegne s Balkana".
Neki ekonomisti (ne i dr. Jože Mencinger, koji je još prije nekoliko
godina izjavio da je Slovenija prevelikim gospodarskim oslanjanjem na
Njemačku postala gotovo njezinom kolonijom) drže da ekonomske odnose,
doduše, treba balansirati s političkim, ali da ne treba bježati od
činjenice da je Njemačka sa svojom apsorpcijom onoga što se u
Sloveniji proizvede bitna za ekonomsku stabilnost države koja još nije
potpuno izašla iz stupica "tranzicijskog razdoblja". Istinitost takve
hipoteze vidljiva je i u nekoliko posljednjih mjeseci, kada se
slovenski deficit platne bilance povećao ne samo zbog precijenjenog
tolara nego i zbog jačanja američkog dolara prema njemačkoj marki. Taj
odnos i oscilacije talijanske lire (Italija je Sloveniji treći
trgovinski partner), mogli bi za Sloveniju i njezinu stabilnost, kažu
analitičari, biti u sadašnjim prilikama presudniji od toga hoće li u
najskorijoj budućnosti biti u NATO-u ili ne.
(Hina) fl br
190428 MET apr 97