ZAGREB, 18. travnja (Hina - Piše Slavoljub Leko) - Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman putuje u ponedjeljak u Mađarsku kako bi dao daljnji poticaj prijateljskim odnosima Hrvatske i Mađarske.
ZAGREB, 18. travnja (Hina - Piše Slavoljub Leko) - Hrvatski
predsjednik dr. Franjo Tuđman putuje u ponedjeljak u Mađarsku kako bi
dao daljnji poticaj prijateljskim odnosima Hrvatske i Mađarske. #L#
Predsjednik Tuđman će, na poziv mađarskog predsjednika Arpada
Goencza, 21. i 22. travnja boraviti u državnom posjetu Republici
Mađarskoj.
Ovaj posjet će, kako se očekuje, dati poticaj već razvijenim i
prijateljskim odnosima dviju zemalja koje obilježava uzajamno
uvažavanje i suradnja na svim poljima od obostranog interesa. Bit će
to potvrda obostrane želje da dvije zemlje ne povezuje samo prošlost
nego i budućnost.
Potvrda dobrih odnosa su i česti susreti predstavnika dviju zemalja
na svim razinama te niz potpisanih sporazuma o suradnji na političkom,
vojnom, gospodarskom, prometnom, manjinskom, kulturnom i prosvjetnom
polju.
Dvije zemlje u posljednje vrijeme nastoje konkretizirati dogovorene
gospodarske i prometne projekte.
Predsjednik Tuđman će se tijekom posjeta susresti sa svojim domaćinom
predsjednikom Arpadom Goenczom, a obratit će se i zastupnicima
mađarskog Parlamenta.
Programom posjeta predviđeno je da hrvatski predsjednik primi članove
diplomatskog zbora akreditirane u Budimpešti. Predsjednik Tuđman će
također posjetiti hrvatsku osnovnu školu i gimnaziju u Budimpešti i
susresti se s predstavnicima hrvatske manjine u Mađarskoj koja okuplja
oko 90.000 ljudi. Način na koji su Mađarska i Hrvatska riješile
pitanje uzajamne zaštite manjina može poslužiti kao model za
rješavanje manjinskih pitanja u ovom dijelu Europe.
Tijekom posjeta predsjednika Tuđmana očekuje se i predstavljanje
mađarskog izdanja njegove knjige "Povijesna sudba naroda" kao i
hrvatskog izdanja knjige "Nasljeđe" mađarskog predsjednika Arpada
Goencza.
Kako se očekuje, središnje mjesto u službenim razgovorima zauzet će
nekoliko tema vezanih za unapređenje bilateralnih odnosa dviju zemalja
kao i uključivanje Hrvatske u euroatlantske integracije.
Mađarska je pružila potporu Hrvatskoj tijekom srpske agresije i
otvoreno zagovarala reintegraciju hrvatskih okupiranih područja. Sada
je, kao susjedna zemlja, posebno zainteresirana da se reintegracija
hrvatskog Podunavlja provede što je prije moguće.
Predstavnici Mađarske često ističu potporu Hrvatskoj u njenin
nastojanjima da postane članica euroatlantskih integracija. Ta
potpora trebala bi se konkretizirati u nizu sporazuma i projekata.
Obje zemlje su suglasne da ne bi trebalo odugovlačiti s pripremom i
potpisivanjem međusobnog Sporazuma o slobodnoj trgovini. Ovaj sporazum
je preduvjet za priključenje Hrvatske Srednjoeuropskoj slobodnoj
trgovinskoj zoni (CEFTA). Mađarska podržava članstvo Hrvatske u ovoj
značajnoj gospodarskoj asocijaciji.
Mađarska je pridruženi član EU i vrlo aktivna u programu Partnerstvo
za mir NATO-a a prema svim očekivanjima među prvim zemljama središnje
Europe će postati punopravnom članicom EU i NATO-a.
Hrvatska je posebno zainteresirana za uključenje u trilateralnu
suradnju Mađarske, Italije i Slovenije, a Mađarska drži da je to za
sada moguće kroz različite konkretne projekte.
Zajednički je interes obje zemlje izgradnja ceste i željeznice od
Budimpešte do Rijeke. Taj je pravac ogranak 5. paneuropskog
transportnog koridora koji povezuje Trst i Kijev. Sporazum između
dviju zemalja o spajanju autoceste Budimpešta-Rijeka na zajedničkoj
granici kod Goričana je već pripremljen za potpisivanje. Mađarska
autocesta do hrvatske granice bit će završena 2001. godine. Na
hrvatskoj strani radovi na autocesti Goričan-Čakovec, koja će se
spojiti s mađarskom autocestom napreduju i preko očekivanja.
Hrvatska strana nastoji dobiti mađarsku potporu i za izgradnju
prometnog smjera Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče i njegovog
priključenja na 10. europski koridor.
Postoji obostrano razumijevanje za nužnost modernizacije
željezničkog pravca Rijeka-Zagreb-Budimpešta kao i u planovima obnove
lokalnih željezničkih veza hrvatskog Podunavlja i susjednih mađarskih
županija.
Hrvatska je stvorila sve zakonske uvjete da mađarske tvrtke, ako budu
imale interesa, konkuriraju za pravo korištenja slobodne bescarinske
zone u luci Rijeka.
Dvije zemlje imaju i zajednički interes da se između Zagreba i
Budimpešte uspostavi zračni promet.
U gospodarskim odnosima ističe se činjenica da je u konačnoj fazi
pregovora prodaja 12,5 posto dionica Jadranskog naftovoda mađarskoj
naftnoj tvrtki MOL.
Robna razmjena Hrvatske i Mađarske u 1996. iznosila je ukupno 247
milijuna dolara. Od toga na hrvatski izvoz u Mađarsku otpada 55
milijuna, a na uvoz iz Mađarske 192 milijuna dolara. U prošloj godini
u odnosu na 1995. kao i u prva dva mjeseca 1997. u odnosu na isto
razdoblje 1996. zapaža se trend rasta mađarskog izvoza u Hrvatsku i
opadanja hrvatskog izvoza u Mađarsku.
Mađarska je primjer uspješnog preobražaja jedne bivše komunističke
zemlje u državu s tržišnim godpodarstvom i stabilnim pluralističkim i
demokratskim društvom.
Proces reformi ulazi u završnu fazu unatoč visokoj socijalnoj cijeni
prihvaćanju tržišnog gospodarstva i standarda Europske unije.
U 1995. godini 64 posto bruto nacionalnog proizvoda dao je privatni
sektor. Mađarska je sa 14 milijardi dolara srednjoeuropska zemlja s
najviše stranih ulaganja. Inflacija je između 20 i 30 posto,
nezaposlenost 10 posto, a prosječna bruto plaća oko 330 dolara.
(Hina) sl dh
181547 MET apr 97