ZAGREB, 16. travnja (Hina) - "Više nema nikakve sumnje da su određeni američki mediji pokrenuli pravu kampanju protiv Hrvatske kojoj je cilj izvršiti pritisak na hrvatsku stranu kako bi se njena državna politika podredila interesima
određenih međunarodnih sila na ovom području. Osobito u tome prednjači 'New York Times' koji je u svojim zadnjim napisima (od 12. i 15. travnja) iznio toliku količinu laži i uvreda na račun Hrvata da ih se ne bi postidjeli ni Miloševićevi propagandisti iz nekada čuvene rubrike 'Odjeci i reagovanja' u beogradskoj 'Politici'. Pogotovo je ta kampanja dobila na snazi nakon objavljivanja izbornih rezultata u Hrvatskoj koji im, čini se, nikako ne odgovaraju te su na Tuđmana i Hrvatsku nasrnuli takvom žestinom i opakošću da čovjeku jednostavno zastaje dah", piše u sutrašnjem Vjesniku Marko Barišić.
ZAGREB, 16. travnja (Hina) - "Više nema nikakve sumnje da su određeni
američki mediji pokrenuli pravu kampanju protiv Hrvatske kojoj je cilj
izvršiti pritisak na hrvatsku stranu kako bi se njena državna politika
podredila interesima određenih međunarodnih sila na ovom području.
Osobito u tome prednjači 'New York Times' koji je u svojim zadnjim
napisima (od 12. i 15. travnja) iznio toliku količinu laži i uvreda na
račun Hrvata da ih se ne bi postidjeli ni Miloševićevi propagandisti
iz nekada čuvene rubrike 'Odjeci i reagovanja' u beogradskoj
'Politici'. Pogotovo je ta kampanja dobila na snazi nakon
objavljivanja izbornih rezultata u Hrvatskoj koji im, čini se, nikako
ne odgovaraju te su na Tuđmana i Hrvatsku nasrnuli takvom žestinom i
opakošću da čovjeku jednostavno zastaje dah", piše u sutrašnjem
Vjesniku Marko Barišić. #L#
U nastavku, kako bi pokazao o čemu se radi, citira dijelove članka
urednika vanjskopolitičke rubrike lista A. M. Rosenthala. Uz znakoviti
podnaslov 'Ponovno rođenje hrvatskog fašizma', Barišić citira tvrdnje
o tome da 'u Drugom svjetskom ratu Hitler nije imao spremnije krvnike,
nijedne strastvenije saveznike od hrvatskih fašista' (dodaje kako ih
se naziva ustašama), koji se pola stoljeća kasnije 'natječu na
izborima, divljajući protiv svojih neprijatelja - Hrvata, Srba,
Židova', a Tuđman 'im daje ono što im najviše treba - nazočnost, kao i
mijenjanje povijesti'. Dodaje tome i članak novinara C. Hedgesa od
prije nekoliko dana koji također tvrdi da "u Hrvatskoj 'ponovno
oživljava fašizam', a kao glavni dokaz služi mu fotografija jedanaest
osoba s podignutom rukom na fašistički pozdrav" sa skupa HSP-a u
Splitu.
Citirajući još neke dijelove članka, Barišić komentira: "Da ovakav
tekst nije objavio utjecajni 'New York Times' i ne bi zaslužio osvrt.
Satkan je, naime, od proizvoljnosti i neistina, dok u određenim
dijelovima teksta progovora - mržnja. Činjenice su, međutim, drukčije.
Hrvatski predsjednik, naime, nema nikakve veze s Hrvatskom strankom
prava na čijem skupu je jedanaest osoba pozdravilo fašističkim
pozdravom. Uostalom, ta stranka nije ni prošla izborni prag za ulazak
u Sabor što znači da ekstremna desnica u 'Tuđmanovoj Hrvatskoj' nema
nikakva utjecaja (za razliku od stanja u nekim europskim zemljama,
Francuske primjerice). Nadalje, 'Tuđmanova Hrvatska' se jasno odredila
i prema ustašama i prema Pavelićevoj NDH naglasivši u svom Ustavu da
je sljednica ZAVNOH-a, države stvorene od hrvatskih antifašista 1943.
Osim toga, i za hrvatsku javnost je novost da su u ovoj predizbornoj
kampanji hrvatski fašisti 'divljali protiv svojih neprijatelja -
Hrvata, Srba, Židova'. Gdje? Kada? Ako je skup HSP-a u Splitu 'New
York Timesu' jedini dokaz, onda su to odista jadni dokumenti (jer
takvih avanturista ima u svakom europskom gradu). Isto se odnosi i na
žrtve Drugog svjetskog rata s kojima spomenuta novina, poput
Miloševićeve 'Politike' donedavno, licitira odnoseći se prema njima
bez pieteta.
Pogotovo su ti napisi žalosni kada se zna da su motivirani političkim
potrebama. Neki naime nisu zadovoljni hrvatskim izbornim rezultatma.
Očekivali su Tuđmanov poraz, no kako se nije dogodio, krenuli su u
medijsku i političku ofanzivu. Koliko je sve koordinirano, govori
istodobnost napisa u 'New York Timesu' s rezolucijom Povjerenstva UN-a
za ljudska prava (koja traži povratak Srba u, kako kažu, 'krajinu'),
ustupci Srbima prigodom izbora u Podunavlju kao i Galbraithov posjet
Šibeniku i Kistanjima. No, ne treba dvojiti da će hrvatsko državno
vodstvo i ovaj put smoći snage da ne popusti neutemeljenim
pritiscima", zaključuje Barišić.
(Hina) mc
162357 MET apr 97