LONDON, 14. travnja (Hina/Reuter) - Pozornost sudionika gotovo svih svjetskih tržišta kapitala bila je i početkom ovoga tjedna usmjerena na američki Wall Street, čiji je indeks Dow Jones krajem prošloga tjedna potonuo čak 2,27 posto u
odnosu na prethodni dan te deset posto u usporedbi s najvišom dosadašnjom razinom, tj. na 6391,69 bodova. Relativno skromni poslovni rezultati "jakih" kompanija, primjerice Intel Microsofta te General Motorsa, naveli su mnoge burzovne analitičare na zaključak kako će se Dow Jones uskoro spustiti još pet posto. (tabela: tecaj.tif)
(TABELA: TECAJ.TIF)
LONDON, 14. travnja (Hina/Reuter) - Pozornost sudionika gotovo svih
svjetskih tržišta kapitala bila je i početkom ovoga tjedna usmjerena
na američki Wall Street, čiji je indeks Dow Jones krajem prošloga
tjedna potonuo čak 2,27 posto u odnosu na prethodni dan te deset posto
u usporedbi s najvišom dosadašnjom razinom, tj. na 6391,69 bodova.
Relativno skromni poslovni rezultati "jakih" kompanija, primjerice
Intel Microsofta te General Motorsa, naveli su mnoge burzovne
analitičare na zaključak kako će se Dow Jones uskoro spustiti još
pet posto. (tabela: tecaj.tif) #L#
Iako posljednji ekonomski pokazatelji upućuju na to da je
gospodarstvo SAD-a još u etapi snažnoga rasta i smanjenog inflacijskog
pritiska, podaci o neočekivano visokoj stopi inflacije mjerenoj
cijenama na malo, ponovno bi mogle rezultirati poskupljenjem. Stoga
većina analitičara smatra kako će središnja američka banka Fed uskoro
ponovno povećati kamatne stope.
Spomenuti su događaji uvelike diktirali i jutrošnje trgovanja na
preostalim značajnim svjetskim tržištama kapitala, čije poslovanje
vjerno opisuju i njihovi burzovni indeksi. Londonski je FTSE-100 u
ponedjeljak u podne bio na razini od 4242,50 bodova - 38,2 boda manje
nego u petak na zatvaranju. Istodobno, indeks frankfurtskog tržišta
DAX-30 nalazio se na 3279,9 bodova ili 70,15 bodova niže, pariški
CAC-40 na 2557,91 bodu, tj. 16,65 bodova niže, dok je tokijski Nikkei
iznosio 17.846,98 bodova, što je 154,51 bod manje nego u petak.
Uslijed toga, različito je oscilirala i vrijednost američke valute.
Na kretanja na europskim deviznim tržištima nije znanto utjecala izjava
japanskog ministra financija Hiroshi Mitsuzuke. Prema njegovim riječima,
nadležno će japansko ministarstvo poduzeti ozbiljne korake kako bi
zaustavilo dosadašnji rast dolarova tečaja u odnosu na japanski jen.
"Zelena valuta" najviše je poskupjela upravo prema jenu, tj. 0,36 posto
u odnosu na kraj prošloga tjedna, dosegnuvši 126,50 jena. Slijede
britanska funta, za koju je sada potrebno izdvojiti 1,6224 dolara ili
0,09 posto manje, dok je u odnosu na njemačku marku dolar skuplji 0,03
posto, dospjevši na razinu od 1,7229 maraka.
Istodobno, dolarova je pojeftinio u odnosu na talijansku liru za
0,25 posto, na 1694,78 lira, švicarski franak za 0,05 posto, na 1,4666
franaka te francuski franak za 0,03 posto, na razinu od 5,7923
franaka.
(Hina) kt sab
141511 MET apr 97