RIM, 11. travnja (Hina/AR) - Pišući o tome što Papu Ivana Pavla II.
očekuje prilikom njegove predstojeće posjete Sarajevu, tjednik "Sette"
u petak navodi kako Papa odlazi u "pohod u pakao, lažno pomireni, te
donosi u Sarajevo maslinovu grančicu koja bi trebala uspjeti izrasti
među mržnjom, osvetom i zlopamćenjem". Tjednik dodaje kako je
"uzaludno stvarati iluzije", jer poruke nade i pomirenja ne mogu
izbrisati rane četverogodišnjeg rata.
Na velikim plakatima koji u Sarajevu dočekuju Papu pišu njegove
riječi izgovorene u Rimu, dok su po Sarajevu padale granate: "Niste
napušteni, s vama smo". Papa sada dolazi dokazati da nije napustio
žitelje Sarajeva, no predstojeći njegov posjet mnogo je različitiji od
onog do kojega je trebalo doći 8. rujna 1994., kada "plave kacige"
nisu mogle jamčiti sigurnost ni njemu ni hodočasnicima. Tada bi on
stvarno stao uz napadnute. Sada je stanje izmijenjeno, sada će morati
vagati riječi da ne izazove još veću mržnju onih koji su granatirali
"europski Jeruzalem", kako je nazvao Sarajevo, i protiv kojih je
uzdigao glas pozivajući međunarodnu zajednicu da "razoruža ruku
agresora".
Komentirajući Papin posjet BiH, jedan od čelnika Pravoslavne crkve
Irenej Bulović kaže da Papin pohod u BiH "može biti od velike pomoći za
mir, ali će svaka njegova riječ morati biti dobro odvagnuta, jer u
suprotnome posjet neće biti od pomoći". Bulović, međutim, potom
optužuje Papu da se "previše požurio priznati Hrvatsku i Sloveniju",
te da upravo to priznanje "Srbi smatraju uzrokom rata". On smatra da
bi Papa trebao razgovarati i s Karadžićem.
Beogradski muftija Hamdija Jusufspahić, pak, kaže da ne očekuje mnogo od
Papina posjeta Sarajevu, da nitko ne stavlja u dvojbu njegovu ličnost
i humanost, ali da "postoji opasnost da ojača prisutnost katolika u
zemlji gdje su muslimani u većini". "Mnogi bi mogli iskoristiti taj
posjet u vlastitu korist", govori Jusufspahić i dodaje da je tijekom
povijesti Bosna bila ranjavana raznim "križarenjima", te izražava nadu
da Papa ne dolazi s duhom novog križarenja, već s "duhom univerzalnoga
mira".
Talijanski novinari prenose kako su u Livnu plakati s likom Pape
pokidani i skinuti sa zidova. Navodi se kako Hrvati, posebno oni u
Hercegovini, nisu zadovoljni odlaskom Pape u Sarajevo te da se svi
Hrvati u BiH osjećaju napuštenima. Neki krugovi u Vatikanu to su i
spoznali pa govore o podacima koji pokazuju koliko je hrvatski narod u
BiH propatio, koliko je Hrvata moralo napustiti Banju Luku, da ih u
Trebinju, jednom od najstarijih katoličkih središta, sada ima samo
stotinu, da su u samome Sarajevu brojčano prepolovljeni itd.
Daytonski sporazumi nisu donijeli rješenje, odnosno samo su
zaustavili oružane sukobe. I to je mnogo, jer barem ne umiru ljudi,
ali ostaje pitanje koliko će taj "smireni pakao" ostati mirnim i hoće
li Papin pohod imati smirujući karakter ili će možda izazvati
nove napetosti.
Na najavu Papina puta u Sarajevu došlo je do napada na objekte
katoličke vjere. U Vatikanu su svjesni opasnosti, ali se nadaju da će
ipak sve proći bez incidenata. Osim toga sada su u BiH međunarodne
snage, nešto drugačije vrijednosti od "plavih kaciga". Bosanski
predsjednik Alija Izetbegović je 28. veljače ove godine, nakon napada
na katoličke crkve, kazao da se njima želi spriječiti dolazak Pape u
Sarajevo.
Poslije točno 947 dana, od 8. rujna 1994. kada je trebao doći
u taj grad, Ivan Pavao II. će sletjeti u sarajevsku zračnu luku.
Ostaje pitanje koliko se današnje Sarajevo razlikuje od ondašnjeg i
hoće li taj grad više ikada ponovno postati europskim Jeruzalemom.
(Hina) st br
111345 MET apr 97
Izrael potvrdio da je primio popis talaca
Australian Open: Sabaljenka lako u četvrtfinale, Alcaraz čeka Đokovića
Ben-Gvir dao ostavku, Hamas navodno dostavio popisa talaca posrednicima
SKV: Svijet u 9,30 sati
NBA: Atlanta nakon produžetka bolja od Bostona
Prosvjednici upali u južnokorejski sud nakon produljenja Yoonova pritvora
NHL: Rezultati
Krajnji rok za Milanovićevu inauguraciju 18. veljače, detalji nepoznati
Uspjeh međimurskih maturanata: "Nema tajne ni recepta, samo rad!"
Kuće za samostalno stanovanje nužne osobama s intelektualnim teškoćama