(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 11. travnja (Hina) - Slovenskom gospodarstvu više ne prijeti šok smanjivanja tržišta koji je 1992. doveo do pada društvenog prihoda od 5,5 posto, no domaći ekonomisti upozoravaju da nova
Drnovšekova vlada nakon šestomjesečnog konstituiranja mora donijeti nove mjere gospodarske politike jer gospodarstvo, osobito industrija gube dah.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 11. travnja (Hina) - Slovenskom gospodarstvu više ne prijeti
šok smanjivanja tržišta koji je 1992. doveo do pada društvenog
prihoda od 5,5 posto, no domaći ekonomisti upozoravaju da nova
Drnovšekova vlada nakon šestomjesečnog konstituiranja mora donijeti
nove mjere gospodarske politike jer gospodarstvo, osobito industrija
gube dah. #L#
Premijer Janez Drnovšek u srijedu je pred Gospodarskom komorom obećao
da će već u travnju po hitnom postupku donijeti više zakona za jačanje
gospodarstva, koje je kao cjelina u prošloj godini zabilježilo gotovo
700 milijuna njemačkih maraka čistog gubitka i čiji troškovi rastu
brže od prihoda. Drnovšek međutim, obećava pomoć samo onim poduzećima
koja imaju razvojnu perspektivu i tržište. Ne smije se, dakle, ponoviti
priča s mariborskim TAM-om u koji je vlada, ublažavajući socijalne
napetosti, uložila nekoliko stotina milijuna maraka. Kako je ovoga
tjedna pokazala stečajna rasprava, ukupna potraživanja vjerovnika
prema nekadašnjem industrijskom "divu na Dravi" iznose čak 72
milijarde tolara, a radna mjesta u Mariboru svejedno nisu spašena.
Drnovšek je članovima Komore obećao da će do kraja svog novog mandata
sadašnju inflaciju od 9 posto smanjiti na europsku razinu i nastaviti
s godišnjim rastom društvenog proizvoda od 4 do 5 posto godišnje, no
ima i onih koji mu ne vjeruju dok ne vide kakva će stvarno biti nova
ekonomska politika vlade i hoće li ovogodišnje najavljeno okončanje
višegodišnjeg procesa vlasničke transformacije uistinu donijeti novi
investicijski ciklus kako se očekuje.
Stalnim padom industrijske proizvodnje u zadnjih godinu dana
osobito su pogođeni i izvoznici koji očekuju bržu deprecijaciju domaće
valute ili stimulaciju izvoza na druge načine. S tim u vezi osnovno
slaganje ne postoji niti između vlade, na jednoj i središnje banke, na
drugoj strani. Guverner Banke Slovenije France Arhar i dalje se oštro
protivi namjeri da se iz prošlogodišnjeg profita te ustanove
(ostvarenog na pozitivnim tečajnim razlikama), u vrijednosti od 10
milijardi tolara) izdvoje tri milijarde tolara i usmjere u državnu
izvoznu agenciju za dotiranje izvoznika. Arhar, za razliku od
Drnovšekova ministra financija Mitje Gasparija, smatra da bi se u
nacionalnoj ekonomiji u cjelini postigao bolji učinak ako se sva
sredstva usmjere u daljnje stabiliziranje tečaja domaće valute
povremenim intervencijama na valutnom tržištu.
Slovenska vlada raspravljala je na svojoj sjednici krajem tjedna o
hitnom zakonu (koji bi mogao biti usvojen već početkom idućeg tjedna)
kojim bi se osiguralo dvadesetak milijardi tolara, u situaciji kad
prije jeseni ne može računati s usvajanjem kompletnog državnog
proračuna u parlamentu. Riječ je o sredstvima kojima bi se dao novi
poticaj izvoznom gospodarstvu, cestogradnji, poljoprivredi te
znanosti.
Nije slučajno što su poljoprivredni proizvođači upravo ovih dana
ponovno pokrenuli akciju da se uz državne subvencije, koje bi tom
prigodom također morale biti odobrene, osigura otkup 3.000 komada
tovljenih telića za državne robne rezerve. Slovenska pučka stranka
(SLS) sada je u vladi s Drnovšekovim liberalnim demokratima (LDS), a
upravo je ona posljednjih godina stalno djelovala kao politička ruka
"agrarnog lobija" i seljaci sad očekuju da ispune svoja obećanja.
Meso za sada, naime, bez državne potpore ostaje u štalama, jer su
otkupne cijene na tržištu preniske. Osim toga, zadnjih nekoliko godina
u stalnom je padu izvoz teladi u Italiju, a potrošnja govedine u
Sloveniji se zbog transeuropske krize "ludih krava" prošle godine po
nekim procjenama smanjila za čak 20 posto.
(Hina) fl br
111237 MET apr 97