SARAJEVO, 11. travnja (Hina) - Osnivanje tijela pod (polu)službenim nazivom Vijeće predsjednika Izetbegovića, samo dan nakon što je njegovo postojanje objelodanjeno, u bosanskohercegovačkoj je javnosti izazvalo potpuno suprotne
reakcije.
SARAJEVO, 11. travnja (Hina) - Osnivanje tijela pod (polu)službenim
nazivom Vijeće predsjednika Izetbegovića, samo dan nakon što je
njegovo postojanje objelodanjeno, u bosanskohercegovačkoj je javnosti
izazvalo potpuno suprotne reakcije. #L#
Javna glasila, pod manje-više izravnim utjecajem vladajuće Stranke
demokratske akcije, požurila su uvjeriti javnost da u tom činu nema
ništa što bi moglo biti sporno te da je bošnjačka politička elita
povukla sasvim legitiman potez.
Sarajevska je televizija u prvim minutama svoje središnje
informativne emisije u srijedu objavila poduži prilog u kojemu su
Izetbegovićevi suradnici pojašnjavali što je Vijeće i kakva bi mu
trebala biti uloga.
"Pred Predsjedništvom BiH nalazi se donošenje niza odluka važnih za
sudbinu države. U tom smislu predsjednik Izetbegović odlučio je
formirati jedno vijeće sastavljeno od skupine eminentnih političara i
stručnjaka za različita područja", rekao je tom prigodom predsjednikov
vanjskopolitički savjetnik Mirza Hajrić istaknuvši da je riječ o
neformalnom tijelu "uobičajenom za šefove država razvijene
demokracije".
"To bi tijelo trebalo pomoći u koordiniranju slobodnom razmjenom
mišljenja na temelju čega će predsjednik Izetbegović donositi odluke",
kaže pak član Vijeća Haris Silajdžić.
Još jedan član Vijeća Halid Genjac, predsjednik Glavnog odbora SDA,
također inzistira na činjenici da to tijelo neće donositi nikakve
odluke.
Više nego upadljivu činjenicu da je deset članova Vijeća iste
nacionalnosti što u sredini kakva je Bosna uvijek izaziva određenu
sumnju kod onih koji takvom miljeu ne pripadaju, Genjac lakonski
objašnjava tvrdnjom da Izetbegović zapravo ima pravo izabrati
za savjetnika koga on želi.
Komentator sarajevskog "Oslobođenja" Sejad Lučkin ipak javno postavlja
pitanje hoće li onda Vijeća savjetovati Izetbegovića kao predsjednika
Predsjedništva ili kao vođu bošnjačkog naroda.
"U viziji BiH kakvu javno zagovara SDA mora biti mjesta i za Srbe i
Hrvate. Je li se onda u Vijeću moglo naći mjesta i za jednog Ivu
Komšića ili Mirka Pejanovića", pita "Oslobođenje".
Zlatko Lagumdžija, novoizabrani vođa Socijaldemokratske partije BiH,
formiranje Vijeća opisuje pak kao puko legaliziranje Izetbegovićevih
istomišljenika.
List "Dnevni avaz" koji je, vjerojatno, slijedeći stranačke upute, prvi
i objavio informaciju o osnutku Vijeća odmah je sugerirao kako ne
treba strahovati od bilo kakvog paralelizma vlasti jer su članovi tog
tijela ionako na najodgovornijim državnim dužnostima.
Pitanje je, međutim, što oni, s takvog aspekta, imaju s urednikom jednih
novina kao što je "Ljiljan" ili pak s predsjednikom sabora Islamske
zajednice koji su također imenovani u Vijeće.
Što dakle očekivati od tog tijela?
Novinarka sarajevskog časopisa "Dani" Vildana Selimbegović nudi dva
moguća odgovora pri čemu je prvi prožet jasnom ironijom: Vijeće će ili
donijeti strateške odluke koje će BiH ojačati do neslućenih
razmjera ili će pak povući poteze koji će ga jednog dana preimenovati
u buduće bošnjačko predsjedništvo.
Bit će to predsjedništvo sretne zemlje prognanih i nesretnih Bošnjaka
s kojima, eto, nitko ne želi živjeti pa su napokon pristali biti sami
sa sobom, zaključuje novinarka.
(Hina) rm mc
111039 MET apr 97