ZAGREB, 2. travnja (Hina) - O tome zašto Hrvatska nije na popisu
zemalja koje su uključene u kombinacije o širenju NATO-a i EU, piše
Mirko Galić, u kolumni 'Na rubu Europe'. Istaknuvši kako je Slovenija
jedna od onih koja se nada priključenju, Galić analizira što bi
priključenje Slovenije značilo za Hrvatsku.
"Kad bi granice EU-a trajno ostale na Sutli i na Dravi, kad bi NATO
stao u Bregani, za Hrvatsku bi to bilo ravno katastrofi: ostala bi
izvan zapadnih institucija koje imaju dominantni gospodarski i vojni
utjecaj u Europi", piše Galić, ističući da "sadašnja prednost Slovenije
ne mora biti trajna, kao što nisu trajni ni prioriteti EU i NATO-a iz
kojih je isključena Hrvatska. Postoji čak i jedno optimističko
tumačenje takve neoptimističke situacije - da Zapad, forsiranjem
zemalja Srednje Europe, želi staviti pod svoje onu zonu koja sutra
može postati sporna u licitiranju s Rusijom (a one koje su sigurne,
ostavlja za kasnije). No, bolje je biti realističan, i poči od toga da
Hrvatska nije u prvome planu zapadnih zemalja, i iz toga izvesti
potrebne zaključke i strategiju.
Činjenica da NATO o Hrvatskoj još ni ne razmišlja, kako je nedavno
priznao Javer Solana, nije ugodna, ali nije neobjašnjiva:
Sjevernoatlantski savez želi, ipak, čiste situacije, a naša je zemlja,
ističe Galić, još vezana uz zonu sukoba, nema sasvim definirane odnose
sa istočnim susjedima; izašla je iz rata, ali još nije u cijelosti u
stanju građanskog mira, kako potvrđuje i divljanje srpskih ekstremista
u Vukovaru; ima nedvojbene vojne i gospodarske potencijale, ali ih
treba usklađivati sa zapadnim standardima.
Jedan je problem što Hrvatske nema u tim kombinacijama EU i NATO-a;
no ona može biti sutra uključena u njih, i više neće biti problema.
Ali, Hrvatska je još u 'sivoj zoni', koja nije definirana, ona je u
'bijeloj rupi' na europskoj političkoj karti, sa Srbijom i Crnom
Gorom, BiH i Makedonijom; to može biti stvarni problem bude li se ta
'praznina' popunjavala na isti način. Jer u njoj su i zemlje i narodi
koji su se razilazili uz krvavi rat za koji svi nisu podjednako krivi;
u njoj su i različite civilizacije, drukčije kulture, nejednake
povijesne sudbine i složena politička iskustva. Kako ih rješavati 'u
paketu'?", pita na kraju Galić.
(Hinas) dp gk
022341 MET apr 97
Australian Open: Sabaljenka lako u četvrtfinale, Alcaraz čeka Đokovića
Ben-Gvir dao ostavku, Hamas navodno dostavio popisa talaca posrednicima
SKV: Svijet u 9,30 sati
NBA: Atlanta nakon produžetka bolja od Bostona
Prosvjednici upali u južnokorejski sud nakon produljenja Yoonova pritvora
NHL: Rezultati
Krajnji rok za Milanovićevu inauguraciju 18. veljače, detalji nepoznati
Uspjeh međimurskih maturanata: "Nema tajne ni recepta, samo rad!"
Kuće za samostalno stanovanje nužne osobama s intelektualnim teškoćama
HAK: A6 zbog olujnog vjetra otvorena samo za osobna vozila