ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske posjetio je danas Visoki trgovački sud u Zagrebu, gdje je razgovarao s predsjednikom tog suda Nenadom Šepićem i predsjednicima osam hrvatskih trgovačkih sudova.
Govoreći o općem stanju sudstva u Hrvatskoj, Vuković je tom prigodom iznio podatak da je zaključno s 31. prosincom 1996. godine na hrvatskim sudovima bilo ukupno 562.240 neriješenih predmeta.
ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Predsjednik Vrhovnog suda Republike
Hrvatske posjetio je danas Visoki trgovački sud u Zagrebu, gdje je
razgovarao s predsjednikom tog suda Nenadom Šepićem i predsjednicima
osam hrvatskih trgovačkih sudova. Govoreći o općem stanju sudstva u
Hrvatskoj, Vuković je tom prigodom iznio podatak da je zaključno s 31.
prosincom 1996. godine na hrvatskim sudovima bilo ukupno 562.240
neriješenih predmeta. #L#
Od toga je, prema njegovim riječima, 52.036 kaznenih i 177.440
parničnih predmeta, dok je čak 332.768, ili 60 posto,
zemljišno-knjižnih predmeta i izvršenja, koje su, dakle, sudovi
riješili. "Hrvatski sudovi su, zapravo, s 177.440 parničnih predmeta u
špici europskog pravosuđa", smatra Milan Vuković.
"Svjedoci smo da nekoliko godina uzastopce traje javna kampanja kako
su sudovi postali kočnica razvoja hrvatske države, zbog čije
neaktivnosti građani ne mogu dobiti odgovarajuću sudsku zaštitu",
ustvrdio je Vuković.
Zapitavši zašto se četiri godine čekalo na donošenje Zakona o
sudovima, Vuković je upitao i koje to snage sprečavaju ustroj sudstva
onako kako je taj ustroj i zamišljen? Te iste snage, prema Vukovićevom
mišljenju, pokušavaju sudovima nametnuti i ono što im ne pripada, kao
što je, primjerice, prevelika arbitrarnost u slučaju trgovačkih
sudova.
Najviše poteškoća u radu imaju tri sudska središta - Zagreb, Split i
Rijeka - na koja i otpada najviše neriješenih predmeta. No, napominje
Vuković, nije problem u sucima i sudovima, nego u prostornim,
smještajnim problemima s kojima se susreću ti sudovi.
"Hrvatsko sudstvo je jedan od najkreativnijih elemenata hrvatske
države, stoga", poručuje Vuković, "hrvatski suci moraju opravdati
povjerenje koje im je ukazao, ne izvršna ili zakonodavna vlast, nego
hrvatski suveren - hrvatski narod".
"Moramo obnoviti hrvatsko sudstvo i ponovno osnovati sudove u onim
gradovima u kojima su za vrijeme Jugoslavija oni ukinuti, moramo se
podignuti na noge, moramo progledati i ne dopustiti da se u naše ime
vodi antidržavna kampanja o nekakvom katastrofalnom stanju u sudstvu",
kazao je Vuković ponavljajući zahtjev za osnivanjem visokog prizivnog
suda.
Vuković je predsjednike trgovačkih sudova pozvao na suradnju u
informativnom biltenu hrvatskog sudstva "U središtu", kojim Vuković
kani razbiti informativnu blokadu, u kojoj se, prema njegovom sudu,
nalazi hrvatsko sudstvo.
Predsjednik Vrhovnog suda tom je prigodom iznio potrebu za stalnom
izobrazbom sudaca, a najavio je i održavanje prve konferencije
hrvatskih sudaca.
Predsjednik Visokog trgovačkog suda Nenad Šepić podržao je Vukovića,
istaknuvši da bi se osnivanjem prizivnog suda izmijenila uloga
Ustavnog suda, koji, po njemu, ne bi smio biti nekakav "super-sud ili
četvrta vlast" i ne bi smio izlaziti iz okvira sudbenog sustava.
Govoreći o radu trgovačkih sudova, Šepić je posebno upozorio na
nedostatak odgovarajućeg računarskog sustava i prostorne probleme,
posebice u Splitu, Bjelovaru i Karlovcu, ali i na poteškoće zbog
nepreciznih zakonski odredbi. Kako je rekao, suđenje na trgovačkim
sudovima ima niz specifičnosti, a broj predmeta je u porastu, "što je
znak da su trgovački sudovi profunkcionirali".
(Hina) rd ds
101502 MET mar 97