LONDON, 14. ožujka (Hina/Reuter) - Potražnja za energentima u sedam zemalja srednje Europe rast će do kraja ovoga stoljeća od četiri do šest posto na godinu, najviše zbog deregulacije tržišta i privatizacije, ocijenila je u svojoj
studiji tvrtka ING Barings Securities.
LONDON, 14. ožujka (Hina/Reuter) - Potražnja za energentima u sedam
zemalja srednje Europe rast će do kraja ovoga stoljeća od četiri do
šest posto na godinu, najviše zbog deregulacije tržišta i privatizacije,
ocijenila je u svojoj studiji tvrtka ING Barings Securities. #L#
Pritom će u Mađarskoj potražnja za energentima rasti po stopi od 2,8
posto, u Hrvatskoj tri posto, Rumunjskoj 3,9 posto, Sloveniji 4,4
posto, Češkoj 4,9 posto, Slovačkoj 5,4 posto te Poljskoj 5,6 posto.
Trenutne poteškoće energetske industrije srednjoeuropskih zemalja
najčešće se odnose na zastarjelu opremu u rafinerijama, nedovoljnu
odlučnost vlasti da provedu deregulaciju te na loše pravne normative
koji onemogućuju sklapanje pravovaljanih ugovora.
Dugoročne su, pak, zapreke bržeg razvitka toga sektora neprimjerena
infrastruktura te visoka, ali neizbježna ovisnost srednjoeuropskih
zemalja o energentima iz Rusije.
Naftne kompanije iz zapadne Europe te Sjedinjenih Američkih Država
(SAD) javljaju se sve više kao mogući sudionici na srednjoeuropskim
tržištima. Tako je primjerice britanska tvrtka British Petroleum
najavila investicijski program vrijedan 600 milijuna američkih dolara,
kojim će pokriti tržišta bivše istočne Njemačke, Poljske, Češke,
Slovačke i Mađarske. Isto tako, svoje je aktivnosti na tom području
značajno povećala i američka kompanija Shell, koja samo u svoje pogone
u Poljskoj planira uložiti otprilike 60 milijuna dolara.
No, za međunarodna ulaganja velik je problem prijevoz sirovina, jer
su naftovodi i plinovodi koji nisu u vlasništvu Rusije, ograničenog
kapaciteta, vodostaj Dunava nije dostatan za prijevoz većih tereta,
dok je cestovni prijevoz preskup.
Ipak, osim ruskog naftovoda, postoje i druge mogućnosti poput Jadranskog
naftovoda, koji spaja luke na Jadranu i Mađarsku, te nedavno otvoreni
naftovod IKL, koji povezuje Njemačku i Češku.
Ruski je naftni sektor odmah odgovorio na izazov i svoj tržišni udio
na srednjoeuropskom tržištu energenata planira zadržati spuštanjem
cijena ispod razine koju naplaćuju njezini konkurentni iz srednjoazijskih
zemalja. Tako će do znatnijeg ulaska zapadnoeuropskih i američkih tvrtki,
Rusija uporabom naftovoda "prijateljskih" zemalja te spuštanjem cijena
ostati najveći vanjski naftni opskrbljivač toga područja.
(Hina) kt sbo
141204 MET mar 97