NBH: SURADNJA S POSLOVNIM BANKAMA

ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Odlukom Savjeta Narodne banke Hrvatske, izdvajanje obvezne rezerve poslovnih banaka i štedionica smanjuje se za jedan postotni poen. Time se nastavlja trend smanjivanja ove obveze - ukupna stopa izdvajanja pada ispod 35 posto, dok je još početkom prošle godine iznosila 42 posto. Središnja banka ovakvim potezom ujedno olakšava pripreme za zadovoljavajući otkup turističkih deviza već od predsezone koja počinje skorim Uskršnjim blagdanima. Iako se ni ove godine, kao ni lani, ne predviđaju nikakve posebne administrativne mjere središnje banke za poticanje mjenjačkih poslova, uz pravodobne pripreme nikakvog zastoja niti poremećaja u zamjeni deviza ne bi trebalo biti ni u punoj turističkoj sezoni, kako na šalterima banaka i štedionica tako ni na oko 2700 mjenjačkih mjesta izvan bankovnog sustava. To je istaknuo guverner NBH dr. Marko Škreb na sastanku s predsjednicima uprava poslovnih banaka i štedionica održanom danas u Narodnoj banci Hrvatske. #L# Prema priopćenju NBH, bankari su obaviješteni i o drugim mjerama kojima središnja monetarna vlast nastoji poboljšati stanje i potaknuti pozitivne promjene u hrvatskom bankarstvu. Osobita pozornost posvećena je odlukama o primjeni i preciziranju bonitetnih mjerila usklađenih s praksom razvijenih financijskih sustava, koja će važiti od početka sljedeće godine, a omogućit će i upravama banaka i bankovnom nadzoru potpuniji i vjerodostojniji uvid u stanje i poslovanje banke odnosno štedionice. Jačanje i poboljšanje bankovnog nadzora jedna je od temeljnih zadaća središnje banke, no ono ni u kom slučaju ne podrazumijeva manje brige o poslovnim rizicima i preuzimanje odgovornosti koja pripada upravama i dioničarima banaka. Za stabilnost financijskog sustava veoma je važno što u ovom času, prema dostupnim pokazateljima, nema niti jedne banke ili štedionice koja bi morala ići u sanaciju. To olakšava jačanje financijske discipline i daljnje napore za snižavanje kamatnih stopa. Kamatne stope smanjene su u odnosu na početak prošle godine za desetak postotnih poena ali su još na visokoj razini (u veljači je prosječna aktivna kamatna stopa za kunske plasmane iznosila 17 posto, što se još uvećava zaračunavanjem dodatnih troškova), a prevelika je i razlika u odnosu na pasivne kamatne stope. Ti problemi ne mogu se riješiti povećanom ponudom novca, već u prvom redu prestrukturiranjem i racionalizacijama u poslovanju banaka i štedionica. Takvim naporima hrvatske banke moraju se osposobljavati za pojačanu konkurentsku utakmicu i u zemlji i u međunarodnom poslovanju, a Hrvatska bi se mogla i kamatnim pokazateljem približiti uvjetima koje Maastrichtski sporazumi određuju članicama Europske unije za primjenu jedinstvene europske valute. Iako Hrvatska nije još uključena u pripreme za formalno uključivanje u zapadnoeuropske integracije, itekako je značajno da ona u pogledu inflacije, proračunskog deficita i državnog duga već sada udovoljava standardima koji važe za zemlje koje jesu a bit će i u budućnosti njeni najvažniji gospodarski partneri. U raspravi je bilo riječi i o nekim zamislima o ukidanju redeponiranja dijela devizne štednje u inozemstvu i prenamjeni tih sredstava za poticanje izvoza. Tome nije sklona ni središnja banka, koja smatra da bi nagle promjene u postojećim okolnostima mogle donijeti više štete nego koristi, a ni poslovne banke koje smatraju da ne bi mogle prihvatiti odgovornost i rizik za deviznu štednju, o čijem plasmanu bi odlučivala neka druga financijska institucija. Polaganje dijela devizne štednje u inozemstvu bitno je doprinijelo vraćanju povjerenja štediša u domaće banke i činjenici da je tijekom proteklih par godina, i nakon gorkog iskustva sa "starom deviznom štednjom", hrvatskom bankovnom sustavu povjereno oko 3,5 milijardi dolara nove štednje, uglavnom devizne. Uostalom, takav sigurnosni mehanizam primjenjuju i neke druge zemlje, primjerice Slovenija i Grčka. Nagli zaokreti u tretmanu devizne štednje bili bi osobito rizični dok ne profunkcionira sustav njene zaštite u okviru Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Prema informaciji direktora Agencije Mladena Šunjića, na tome se intenzivno radi i pobliža regulativa trebala bi biti usvojena tijekom sljedeća dva-tri mjeseca. (Hina) pp ds 241704 MET mar 97