(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 28. ožujka (Hina) - Okreće li se slovensko javno mnijenje protiv deklariranih vanjskopolitičkih ciljeva svoje vlade, koja članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu naglašeno ističe kao
sudbonosno pitanje budućnosti Slovenije? To pitanje postavljaju u Ljubljani ovih dana nakon objave istraživanja koje je u svim državama srednje i istočne Europe provela Europska unija.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 28. ožujka (Hina) - Okreće li se slovensko javno mnijenje
protiv deklariranih vanjskopolitičkih ciljeva svoje vlade, koja
članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu naglašeno ističe kao
sudbonosno pitanje budućnosti Slovenije? To pitanje postavljaju u
Ljubljani ovih dana nakon objave istraživanja koje je u svim državama
srednje i istočne Europe provela Europska unija. #L#
Rezultati pokazuju da bi na 'euroreferendumu' samo 47 posto Slovenaca
glasovalo za, 15 posto protiv, a ostali još nemaju mišljenja. Još
slabiji ishod imao bi referendum o NATO-savezu: 39 posto za, 15
protiv, 21 posto neodlučnih.
Glavni razlozi za novi skepticizam prema euroatlantizmu leže u
bojazni pred jačanjem gospodarske i socijalne krize, dok neki čak
govore i o gubitku nacionalne samobitnosti i suverenosti. Nedavno
osnovano društvo "23. prosinac" (datum održavanja plebiscita za
nezavisnost 1990. godine) sugerira čak da bi Bruxelles za Slovence
mogao postati novi neželjeni Beograd.
Kako je u četvrtak u Ljubljani, predstavljajući rezultate tzv.
"eurobarometra", primijetio zamjenik šefa predstavništva Europske
komisije u Ljubljani Pierre Burgoltz, velika je razlika u tome što o
europskim institucijama u Sloveniji misle političari, na jednoj, i
obični državljani, na drugoj strani.
Među prvima je 73 posto onih koji EU vide kao uglednu organizaciju,
među drugima 35 posto.
Javno je mnijenje doduše podložno promjenama raspoloženja, iako su
Slovenci u svojim odgovorima stabilniji od, primjerice, Rumunja (sada
ih je već 80 posto za priključenje Europskoj uniji), ali ono što brine
istraživače jest zapravo postojnost odgovora o iskrenom prihvaćanju
načela tržišne privrede bez državne kontrole i kako se ekonomsko
stanje u tom pogledu odražava na odgovore u ovoj anketi, koja je već
peta u nizu sličnih.
Odgovor na pitanje da li je odluka da se prijeđe na tržišnu privredu
bez državnog nadzora bila pravilna pokazao je da je su mišljenja
Slovenaca gotovo potpuno izjednačena: "odluka je pravilna", smatra 41
posto ispitanika, ali čak 39 posto drži da bi država i dalje morala
sačuvati mehanizme intervencije u gospodarstvo.
Ako su odgovori u vezi s Europskom unijom možda i očekivani s obzirom
na probleme koje donosi inozemna konkurencija i slobodan tok kapitala,
slovenske političare svakako više zabrinjava relativna nenaklonjenost
građana prema članstvu u Sjevernoatlanskom savezu. Iako je i
predsjednik vlade Janez Drnovšek, nakon nedavnih naznaka da bi
Slovenija mogla ispasti iz prvog kruga država na koje će se proširiti
NATO, izjavio da to ne bi bila nacionalna katastrofa, već se javljaju
oni koji pozivaju na uzbunu i tvrde da bi to ispadanje donijelo brzi
rast troškova obrane po stopi od 7 posto godišnje u najbližoj
budućnosti. Još porazniji bi bio, ističe se, negativni učinak do kojeg
bi moglo doći zbog izostanka očekivanog smanjenja investicijskog
rizika koji bi država dobila ulaskom u prvi krug kandidata.
I predsjednik države Milan Kučan zato se osjetio ponukanim upozoriti
kako vlada mora pojačati svoje ambicije u vezi s NATO-om i uvjeriti
građane da uz pozitivne učinke članstva moraju računati i na obveze
koje to donosi jer, kako je rekao, "međunarodne organizacije nisu
samoposluga iz koje uzmeš samo ono što ti se sviđa, nego donose i
obveze".
(Hina) fl br
281341 MET mar 97