ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Tijekom prošle godine osjetno je smanjen broj nastradalih osoba u prometnim nezgodama, a ukupni broj prometnih nezgoda je u blagom padu, i to unatoč povećanom prometu. Broj poginulih na hrvatskim cestama
smanjen je sa 800 u 1995. na 721 u 1996. godini, a ukupni broj prometnih nesreća u 1996. godini bio je 59.420, u odnosu na 61.656 nesreća u 1995. Prema mišljenju Ministarstva unutarnjih poslova, smanjenje stradavanja i broja nezgoda rezultat je mnogobrojnih akcija usmjerenih na povećanje sigurnosti u prometu, a posebice primjene posljednjih izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Tijekom prošle godine osjetno je smanjen
broj nastradalih osoba u prometnim nezgodama, a ukupni broj prometnih
nezgoda je u blagom padu, i to unatoč povećanom prometu. Broj
poginulih na hrvatskim cestama smanjen je sa 800 u 1995. na 721 u
1996. godini, a ukupni broj prometnih nesreća u 1996. godini bio je
59.420, u odnosu na 61.656 nesreća u 1995. Prema mišljenju
Ministarstva unutarnjih poslova, smanjenje stradavanja i broja nezgoda
rezultat je mnogobrojnih akcija usmjerenih na povećanje sigurnosti u
prometu, a posebice primjene posljednjih izmjena i dopuna Zakona o
sigurnosti prometa na cestama. #L#
Od ukupno 59.420 nereća, 11.740 ili 20 posto bilo je s nastradalima,
a 47.680 nesreća samo s materijalnom štetom. U usporedbi s prethodnom
godinom, prometnih ne nezgoda manje za 3,6 posto, dok je prometnih
nezgoda s nastradalim osobama manje čak za 7,3 posto.
Tijekom prošle godine u prometnim nezgodama ozlijeđene su 16.182
osobe, a među poginulima najviše je poginulo vozača (49 posto). I među
ozlijeđenima je najviše vozača (50 posto), zatim putnika (35 posto),
pa pješaka (15 posto). U ukupnom broju nastradalih čak su 1.624
djeteta: poginula su 42, a ozlijeđena 1.582.
Greškama vozača uzrokovano je najviše prometnih nezgoda, čak 96
posto. Nepropisna brzina bila je kriva za 33 posto nezgoda,
nepoštivanje prednosti prolaza za 10 posto, vožnja na nedovoljnoj
udaljenosti za devet posto, i nepropisna vožnja unazad za osam posto
prometnih nezgoda.
Prema vrsti prometnih nezgoda, najviše je bilo bočnih sudara, zatim
sudara pri vožnji u slijedu, pa sudara iz suprotnih smjerova, udara u
parkirano vozilo, slijetanja s ceste i, na kraju, naleta na pješaka.
Po mjesecima najviše se nezgoda dogodilo u kolovozu i srpnju, no
najviše nezgoda sa nastradalima dogodilo se u svibnju. Prema danima u
tjednu najviše se nezgoda dogodilo petkom i subotom, a tim je danima
bilo i najviše nezgoda s nastradalim osobama. Najviše je nezgoda bilo
između 14 i 16 sati, te između 10 i 12 sati, a najviše nezgoda s
nastradalima bilo je između 18 i 20 sati.
Prošle je godine bilo 7.433 kaznena djela protiv sigurnosti javnog
prometa (1995. - 8.323), zbog kojih je policija prijavila 6.903 osobe
(1995.- 7.665). Osim toga, policija je podnijela 356.629 ('95 -
466.445) zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, naplatila
904.375 novčane kazne ('95 - 1.153.842), i isključila iz prometa
41.698 vozača ('95 - 33.323).
Potkrijepljujući tvrdnju da je za smanjenje broja prometnih nezgoda,
poginulih i ozlijeđenih osoba zaslužan novi zakon, policija navodi da
je u prvih šest mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje 1995.
godine bilo manje poginulih za četiri posto, dok je broj ozlijeđenih i
broj nezgoda bio u blagom porastu od jedan do dva posto.
Najveće smanjenje broja prometnih nezgoda zabilježeno je u mjesecu
rujnu (12 posto), a najveće smanjenje broja poginulih u kolovozu (30
posto), dok se broj ozlijeđenih najviše smanjio u prosincu (26 posto)
i rujnu (21 posto).
Najvažnija je, međutim, činjenica da je broj poginulih na cestama po
prvi put pao ispod prosjeka od dvije smrtno poginule osobe dnevno,
čime se Hrvatska uspjela podignuti iz skupine europskih zemalja s
najrizičnijim prometom. Bez obzira na ozbiljnost kojom policija
prihvaća kritike javnosti u povodu donošenja novog zakona, smanjenje
broja nesreća i stradalih mogu se pripisati uglavnom mjerama koje je
propisao taj zakon.
Jer, napominju u MUP-u, policija je bila izložena kritikama da
prebacuje probleme u prometu samo na pleća vozača, a da ne uvažava
ostale čimbenike, (stara vozila, loše ceste...), međutim, nepropisna
brzina, kao najčešći uzrok prometnih nesreća, ipak ovisi samo o
vozaču.
Nove su mjere predviđene zakonom stupile na snagu 1. srpnja 1996.,
ali se tijekom srpnja nisu primjenjivale kaznene odredbe, osim u
slučajevima prometnih nezgoda. Ipak, zbog široke medijske kampanje i
promocije novog zakona, srpanj je i u uvjetima visokih prometnih
opterećenja rezultirao značajnim smanjenjem broja nezgoda od sedam
posto te broja ozlijeđenih za čak 16 posto, dok su poginule dvije
osobe više nego u istom mjesecu 1995. godine.
Kolovoz je bio prvi mjesec pune primjene novog zakona, a u tom je
mjesecu zabilježen pad stradavanja u prometu i pad prometnih nezgoda.
Takav je trend zadržan do kraja godine.
Osim novog zakona, tijekom 1996. godine provodio se Nacionalni
program sigurnosti prometa na cestama (smanjenje brzina na cestama,
sustav kaznenih bodova, povećanje novčanih kazni), a promicalo se
korištenje sigurnosnog pojasa, nadzora nad brzinama te sigurno
ponašanje u nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Trend smanjenja stradanja i broja nezgoda nastavljen je i u 1997.
godini, pa policija smatra da je primjenom novog zakona došlo do
naglog pada stradanja u prometu i veće discipline vozača. Na temelju
takvog zakona moguće je graditi sustavnu politiku za povećanje
sigurnosti u prometu i ubuduće, drže u hrvatskom MUP-u.
(Hina) rd ds
251121 MET mar 97