ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Hrvatska se sve više vidi kao srednjoeuropska, a ne balkanska zemlja, a jačanje njezinih europskih pozicija ovisit će prvenstveno o uspješnom dovršenju mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kao i potpori
mirovnom procesu u BiH, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić.
ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Hrvatska se sve više vidi kao
srednjoeuropska, a ne balkanska zemlja, a jačanje njezinih europskih
pozicija ovisit će prvenstveno o uspješnom dovršenju mirne
reintegracije hrvatskog Podunavlja kao i potpori mirovnom procesu u
BiH, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih
poslova dr. Mate Granić. #L#
Govoreći o trenutnoj vanjskopolitičkoj poziciji Hrvatske i posebice o
rezultatima svoje nedavne turneje tijekom koje je posjetio Veliku
Britaniju, Njemačku, Poljsku i Austriju ministar Granić je rekao
novinarima kako se osjeća "omekšavanje regionalnog pristupa Europske
unije" prema Hrvatskoj te da se na Hrvatsku sve više gleda kao na
srednjoeuropsku, a ne balkansku zemlju.
"Mi očekujemo da će to biti postupan tijek .. a odluke će koordinirati
s našom ukupnom suradnjom poglavito s uspješnim završetkom mirne
reintegracije hrvatskog Podunavlja," rekao je Granić. "Mi moramo biti
strpljivi oko toga, ali ne odustajući niti od jednoga strateškog
nacionalnog interesa niti da idemo brzopleto u bilo kakav kompromis."
On je naglasio da je trenutni cilj Hrvatske vanjske politike njeno
smještanje u središnju Europu, postizanje sporazuma o suradnji s
Europskom unijom, stupanje u Svjetsku trgovinsku organizaciju i
Partnerstvo za mir NATO-a.
Hrvatska se pri tome snažno protivi svrstavanju u jugoistočnu Europu
ili Balkan kojima ne pripada niti povijesno, niti zemljopisno niti
politički, gospodarski ili kulturno.
"U EU sve više preovladava mišljenje da s Hrvatskom treba
individualno razgovarati i mislim da se naš otpor s ovako snažnim
argumentima sve snažnije čuje," rekao je Granić.
Tijekom nedavnog posjeta ministra Granića Bonnu, ministar vanjskih
poslova Klaus Kinkel govorio je o "prijateljskom partnerstvu" kao
novoj fazi hrvatsko-njemačkih odnosa.
"To znači da Njemačka prihvaća naše pozicioniranje Hrvatske i
ministar Kinkel je spreman to podržati u okviru Europske unije",
ocijenio je ministar Granić.
U Londonu Granić vidi jasne znake popuštanja donedavno glavnog
zagovornika regionalnog pristupa Hrvatskoj, Velike Britanije.
U Varšavi je Hrvatska dobila obećanje da će Poljska s njom u rujnu
kao prva zemlja Srednjoeurospke inicijative potpisati sporazum o zoni
slobodne trgovine.
Granić očekuje da će ubrzanje postizanja sporazuma o suradnji s
Europskom unijom ubrzati i potpisivanje sporazuma o Srednjoeuropskoj
zoni slobodne trgovine (CEFTA) s pojedinim zemljama središnje Europe
koje sada očekuju signale iz Europske unije.
Prema Granićevoj ocjeni, Hrvatska više nije objekt politike nego se
od nje sada traži potpora i mišljenje.
"Mi se protiv regionalnog pristupa borimo aktivnom politikom," rekao
je Granić.
Dodao je da Hrvatska, mada ne pripada jugoistočnoj Europi, želi
razvijati dobrosusjedske odnose sa svim državama u regiji.
Napomenuvši kako u jugoistočnoj Europi, posebice u nekim zemljama kao
što je Albanija i Bugarska, vladaju nesigurnost i nered, Granić je
naglasio kako "Republika Hrvatska ne želi biti talac te situacije".
Granić drži kako Hrvatska, da bi izbjegla zamku regionalnog i
postigla individualni pristup, mora ispuniti određena očekivanja
zemalja Europske unije.
Međunarodna zajednica općenito, a Europska unija posebno od Hrvatske,
prema Granićevim riječima očekuje uspješno dovršenje mirne
reintegracije hrvatskog Podunavlja, omogućavanje povratka Srba u
Hrvatsku, suradnju s haškim sudom te punu potporu mirovnom procesu u
BiH. Granić je naglasio da Hrvatska jamči ispunjenje tih očekivanja.
Prema njegovim riječima postoji suglasnost Hrvatske, UNHCR-a i SR
Jugoslavije da je samo 9,1 posto Srba koji su otišli iz Hrvatske do
sada tražilo povratak.
Hrvatska pristaje na suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine
na području bivše Jugoslavije (ICTY), ali pri tome ima i primjedbi na
rad Suda, naglasio je Granić.
Među ostalim Hrvatska se pita zašto se na suđenje generalu Tihomiru
Blaškiću čeka već deset mjeseci, zašto su samo tri čovjeka optužena za
ratne zločine u agresiji na Hrvatsku i zašto za ratne zločine nad
Hrvatima u BiH nije do sada nitko optužen.
Hrvatsku, prema Granićevim riječima, optužuju za sudjelovanje u
međunarodnom sukobu u BiH, a da joj ne dopuštaju uvid u dokumente
temeljem kojih se to čini. Hrvatska, također, kao pravnu mogućnost,
odbacuje pozivanje na sud visokih državnih dužnosnika, rekao je
Granić.
Hrvatska je pozvala predsjednika suda u Den Haagu Antonia Cassesea da
posjeti Zagreb.
Hrvatska i Hrvati u BiH čvrsto podupiru Federaciju BiH kao temelj
bošnjačko-hrvatskih odnosa i kao temelj daytonske BiH, rekao je
Granić, naglašavajući da to znači BiH koja se sastoji od dva entiteta
i tri konstitutivna naroda.
Hrvatska potpora Federaciji je široko zamijećena, rekao je Granić,
posebice uklanjanje ekstremista i pojedinih kriminalnih elemenata.
Samo je nedavni govor Mije Brajkovića na otvaranju Aluminijskog
kombinata u Mostaru pretrpio kritiku SAD i Njemačke.
Rekavši da su trenutni odnosi Hrvatske i Italije odlični Granić je na
kraju naglasio značenje nedavnog potpisivanja sporazuma o uzajamnoj
zaštiti manjina između dviju zemalja.
Pitanje imovine prema njemu riješeno je Rimskim i Osimskim
sporazumima o kojima Hrvatska "uopće ne želi razgovarati".
Obveze naknade imovine od ukupno 35 milijuna dolara koje proistječu
iz ovih sporazuma Hrvatska predlaže izvršiti pola u novcu a polovicu u
dionicama. Hrvatska prosvjeduje protiv ponovnog otvaranje pitanja
fojbi i drži da to samo ometa dobre odnose dviju zemalja, zaključio je
hrvatski ministar vanjskih poslova.
(Hina) sl dh
241718 MET mar 97