RIM, 24. ožujka (Hina/AR) - Svečanošću koja će se u utorak, 25. ožujka, održati u Rimu, Europska će unija obilježiti 40. obljetnicu početka europskog udruživanja.
RIM, 24. ožujka (Hina/AR) - Svečanošću koja će se u utorak, 25.
ožujka, održati u Rimu, Europska će unija obilježiti 40. obljetnicu
početka europskog udruživanja. #L#
Obilježavajući 40. rođendan, ministri 15 zemalja Europske unije,
europski povjerenici i predsjednik Europskog parlamenta okupit će se u
utorak u Campidogliju, sjedištu rimskoga grada, u istoj onoj dvorani u
kojoj su 25. ožujka 1957. potpisani Rimski sporazumi kojima je
osnovana Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za
nuklearnu energiju (Euroatom).
Te je sporazume tada potpisalo šest država: Francuska, Zapadna
Njemačka, Nizozemska, Belgija, Luksemburg i Italija.
Tih je šest država proglasilo sporazumom iz 1965., postignutim na
temelju triju ugovora (osim EZZ i Euroatoma prethodno je bio potpisan
i ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik), stvaranje Europske
zajednice (EZ). Ona se prvi put proširila godine 1973. ulaskom Danske,
Irske i Velike Britanije. Šest godina nakon toga učinjen je još jedan
odlučan korak prema europskom ujedinjenju - stvoren je Europski
monetarni sustav, kojim se određivala fluktuacija tečajeva nacionalnih
valuta.
Novo proširenje EZ-a ostvareno je 1981. ulaskom Grčke, a zatim 1986.
ulaskom Španjolske i Portugala.
Zajednica je 1993. preimenovana u Uniju, čime su se još više
učvrstile unutarnje veze europskih država i čime je stvoren temelj za
Europsku monetarnu uniju koja bi trebala prerasti i u političku.
Ulaskom Švedske, Finske i Austrije 1995. broj je članica EU-a povećan
na današnjih petnaest zemalja.
Gradonačelnik Rima Francesco Rutelli u utorak će, kao domaćin grada u
kojem je počelo europsko udruživanje, primiti slavljenike, a okupljene
će na svečanosti pozdraviti i predsjednik Republike Italije Oscar
Luigi Scalfaro te talijanski premijer Romano Prodi.
Sastanak, međutim, neće imati samo slavljeničko obilježje. Održat će
se i sastanak Međuvladine konferencije koja priprema institucionalne
reforme Europske unije. Naime, sadašnja struktura europskog
odlučivanja (Europski parlament, Europska komisija itd.) više ne
odražava stanje unutar Unije, a posebno će se osjetiti potreba za
politički čvršćim vezama nakon pokretanja Europske monetarne unije.
Međuvladina konferencija počela je s radom prošle godine u Torinu,
tijekom talijanskog predsjedanja EU-om, i trebala bi završiti posao u
lipnju ove godine sastankom na vrhu u Amsterdamu. Upravo Rimski
sporazumi do tada trebaju biti izmijenjeni, jer su postali neprikladni
zbog povećanog broja članica, ali i zato što se i političke i
institucionalne strukture moraju prilagoditi novoj situaciji.
Sporazumom u Maastrichtu 1993. Europska zajednica postala je Unijom,
no zapravo je potrebno još mnogo toga učiniti da Unija uistinu zaživi.
Svečanost u Rimu biti će prigoda da se i o tome raspravi te da se
napravi dodatni korak u traženju odgovarajućih rješenja za izmjene
unutar četiriju osnovnih institucija EU-a (Parlament, Vijeće, Komisija
i Sud).
Europski parlament najveći je multinacionalni parlament na svijetu i
u njemu 626 parlamentaraca zastupa 370 milijuna stanovnika 15 zemalja.
No, legislativna prava tog parlamenta još su uvijek ograničena
(odlučuje samo o bilanci i primitku novih članica), te je njegovo
djelovanje više savjetodavne naravi. Sjedište Parlamenta je u
Strasbourgu, a posljednji izbori za njegov sastav održani su godine
1994.
U Ministarskom vijeću EU-a su predstavnici svih država, a svaka
država predsjedava po šest mjeseci.
Pravi motor EU-a zapravo je Europska komisija koja ima 20 članova i
koja bdije nad provedbom europskih sporazuma.
(Hina) st br
241447 MET mar 97