BRUXELLES, 24. ožujka (Hina/AFP) - Pitanje proširenja NATO-a, koje je prošlog tjedna bilo glavna točka američko-ruskog summita, a koje postaje sve važnije s približavanjem sastanka na vrhu Saveza u Madridu, nema u ovom trenutku
konkretnog odgovora glede broja zemalja koje bi u srpnju trebale biti pozvane da se pridruže Savezu.
BRUXELLES, 24. ožujka (Hina/AFP) - Pitanje proširenja NATO-a, koje je
prošlog tjedna bilo glavna točka američko-ruskog summita, a koje
postaje sve važnije s približavanjem sastanka na vrhu Saveza u
Madridu, nema u ovom trenutku konkretnog odgovora glede broja zemalja
koje bi u srpnju trebale biti pozvane da se pridruže Savezu. #L#
Zemlje članice Sjevernoatlantskog saveza podijeljene su oko broja
novih zemalja - hoće li to biti tri, za što se zalaže Njemačka, četiri
čemu su se u prilog izjasnile Francuska i Italija, ili "oko pet"
koliko bi željela Kanada?
Tri zemlje oko kojih se svi slažu poznate su: Češka, Mađarska i
Poljska. Prema diplomatskim izvorima, neriješena pitanja otvorila su
se oko poziva Sloveniji, Rumunjskoj i Slovačkoj.
"Između tri i pet zemalja", predviđa jedan od diplomata, bit će
pozvano da se Savezu pridruže u "prvom valu", odnosno na summitu
zakazanom za 8. i 9. srpnja u Madridu.
"S mojeg gledišta", rekao je nedavno njemački ministar obrane Volker
Ruehe, "trebalo bi početi s tri članice", ali pritom dati "jasan znak"
kako će se proces širenja nastaviti.
Prema diplomatima, to je mišljenje široko prihvaćeno u Njemačkoj gdje
postoji bojazan da će Savez teže funkcionirati, posebno na
financijskom planu, ako dođe do istovremene integracije većeg broja
zemlja.
Pariz i Rim htjeli bi da "prvi val" uključi još jednu zemlju.
"Podržavamo Rumunjsku jer ona ima izuzetno važan geopolitički položaj
u srcu Balkana", pojasnio je nedavno tajnik u talijanskom ministarstvu
vanjskih poslova Pietro Fassino. Italija podržava i svoje susjede -
Slovence.
Francuska i Italija, koje podržavaju još neke zemlje s juga Europe
(Španjolska, Turska i Grčka), smatraju da širenje NATO-a na istok ne
bi smjelo biti ograničeno samo na središte Euopre.
Stav je Kanade, kako je to iznio njezin šef diplomacije Lloyd
Axworthy, da bi u prvi val trebalo uključiti "oko pet zemalja".
Axworthy ih nije imenovao, ali prema promatračima to bi, osim
Mađarske, Poljske i Češke, mogle biti Rumunjska, Slovenija i/ili
Slovačka.
Međutim, kada se radi o Slovačkoj, NATO je daleko od suglasja budući
da je u toj zemlji na vlasti režim koji političari ne ocjenjuju u
punoj mjeri demokratskim.
Dok Velika Britanija za sada mudro ostaje izvan rasprava, SAD i
nekoliko "manjih" zemalja saveza, primjerice Danska i Norveška, očito
su na strani Bonna.
"Važno je ostaviti otvorena vrata", naglašava se u Washingtonu, te
dati do znanja da to nisu jedine zemlje koje će ikad biti primljene.
Još tri službena kandidata - Albanija, Makedonija i Bugarska, prema
svim su ocjenama daleko od popisa koji bi u srpnju u Madridu mogao
biti prihvaćen.
(Hina) maš fp
240839 MET mar 97