ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Mnogi ljudi misle da je klima stalna i stabilna pojava, no zapravo, na klimu se može utjecati . Početkom stoljeća znanstvenici su smatrali da se klima prestala bitno mijenjati prije oko dvije tisuće godina.
Krajem sedamdesetih godina, ustanovili su da bilo kakve promjene u zračenju ili u ravnoteži energije nužno dovode do klimatskih promjena.
/U POVODU SVJETSKOG DANA VODA (22.3.) I SVJ. METEOROLOŠKOG DANA 23.3./
ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Mnogi ljudi misle da je klima stalna i
stabilna pojava, no zapravo, na klimu se može utjecati . Početkom
stoljeća znanstvenici su smatrali da se klima prestala bitno mijenjati
prije oko dvije tisuće godina. Krajem sedamdesetih godina, ustanovili
su da bilo kakve promjene u zračenju ili u ravnoteži energije nužno
dovode do klimatskih promjena. #L#
Mjerenja meteorološke postaje Trst zorno pokazuju klimatske promjene
u Jadranu na vremenskoj skali od jednog i pol stoljeća (1841.-1991.).
Po podacima tršćanskih klimatologa tlak zraka nad Jadranom porastao je
u jednom stoljeću za 1,01 hPa (hektopaskal). Za isto razdoblje, razina
mora izdigla se 14,4 centimetara, a količina oborina smanjuje se
dnevno u prosjeku 0,03 milimetara.
Povećanje razine mora ne može se povezati s dobivenim trendovima
smanjenja oborina i porasta tlaka zraka nad Jadranom, što znači da je
povećanje razine mora posljedica globalnih promjena, objašnjava dr.
Branka Grbec u stručnom mjesečniku "Hrvatska vodoprivreda". No,
zanimljivo je da podaci tršćanske postaje za sjeverni Jadran pokazuju
porast morske razine, a mareografska postaja u Splitu mjeri za srednji
Jadran smanjenje razine mora. To mora biti posljedica tektonske
pojave, jer klimatske promjene jednako djeluju na razinu čitavog
Jadranskog mora, dodaje dr. Grbec. Sasvim je izvjesno da je podizanje
asuanske brane u Egiptu, koja je četverostruko smanjila dotok Nila,
povećalo salinitet Sredozemnog, a time i Jadranskog mora.
Salinitet mora ispod površine uobičajena je posljedica porasta tlaka
zraka, dok je smanjenje oborina povećalo površinski salinitet Jadrana.
Sve to prati promjena važnih parametara života u moru (količina
hranjivih soli, produkcija, itd.) čime se međusobni utjecaji
nastavljaju.
I dok se prirodni utjecaji ne mogu izbjeći, utjecaji čovjeka mogli bi
se smanjiti. Jer, po jednom istraživanju Svjetske meteorološke
organizacije, ako se rast temperature nastavi započetim tempom, za
jedno stoljeće moglo bi zatopliti 1-3,5 stupnja celzijusova. To bi pak
dovelo do otapanja ledenjaka i podizanje razine mora između 15 i 95
centimetara i potapanja mnogih naselja uz more. Venecija, dakle, ne bi
bila jedni lijepi grad "pod vodom".
(Hina) li gk
221055 MET mar 97