ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Svjetski dan voda i Dan hrvatskoga vodnog gospodarstva, 22. ožujka, obilježen je danas u Zagrebu, po peti put u Republici Hrvatskoj. Državna uprava za vode i Hrvatske vode tom su prigodom pripremile program
u okviru kojega su predstavljene dvije stručne knjige, redoviti brojevi časopisa Hrvatske vode i Hrvatska vodoprivreda te je otvorena izložba Geometrija voda slikara Ivana Šebastijana iz Čakovca.
ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Svjetski dan voda i Dan hrvatskoga vodnog
gospodarstva, 22. ožujka, obilježen je danas u Zagrebu, po peti put u
Republici Hrvatskoj.
Državna uprava za vode i Hrvatske vode tom su prigodom pripremile
program u okviru kojega su predstavljene dvije stručne knjige,
redoviti brojevi časopisa Hrvatske vode i Hrvatska vodoprivreda te je
otvorena izložba Geometrija voda slikara Ivana Šebastijana iz Čakovca.
#L#
Predstavljene knjige, "Hidrauličko dimenzioniranje kanalskih vodova"
Miroslava Krekovića (Školska knjiga, Zagreb) i "Hidrološki aspekti
zaštite podzemnih voda", preporuke projekta COST 65 čiji je voditelj
dr. Božidar Biondić (Institut za geološka istraživanja, Zagreb)
ocijenjene su značajnim prilozima gospodarenju vodama u Hrvatskoj.
Skup su pozdravili direktor Hrvatskih voda Stjepan Šturlan, ministar
prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac i dekan
Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Franjo Tomić. Oni su
istaknuli da Hrvatska, za razliku od brojnih zemelja u svijetu,
raspolaže s dostatnim količinama vode. Tim najvećim resursom Hrvatske
treba razumno gopodariti kako bi vode bilo dovoljno i našim potomcima,
rečeno je.
Ovogodišnji slogan proslave jest: "Voda na zemlji: ima li je
dovoljno?" Naime, od ukupne količine vode na zemlji čak 97,5 posto
otpada na slane vode, ponajviše u oceanima. Većina slatke vode nalazi
se u ledenjacima Antarktika i Grenladna te u fosilnim podzemnim
zalihama. Najviše obnovljivih slatkih vodnih zaliha predstavljaju
jezera, akumulacije i vodotoci, što ukupno čini 0,26 posto ukupnih
zaliha slatke vode ili 0,007 posto ukupne količine vode na zemlji.
Osigurati dovoljne količine vode za piće najveći je problem
brzorastućih gradova. Godine 1995. bilo je potrebno osigurati 4,8
tisuća kubičnih metara slatke vode po stanovniku, dok će 2025.,
procjenjuje se, trebati osigurati 7,3 tisuće kubičnih metara slatke
vode. Promjene u klimi mogu imati presudne utjecaje na količinu i
učestalost oborina na zemlji, što bi moglo izravno utjecati na poplave
i suše, kazao je tim povodom voditelj Hidrološkog sektora DHMZ dr.
Dušan Trninić.
(Hina) li bn
211613 MET mar 97