FRANKFURT, 19. ožujka (Hina/DPA) - Suzdržanost stranih ulagača prema Njemačkoj te neprekidna usmjerenost njemačkih tvrtki za ulaganja u inozemstvu doveli su do rekordnog manjka izravnih ulaganja u Njemačkoj, priopćila je srijedu u
svojemu mjesečnom izvješću njemačka Središnja banka (Bundesbank).
FRANKFURT, 19. ožujka (Hina/DPA) - Suzdržanost stranih ulagača prema
Njemačkoj te neprekidna usmjerenost njemačkih tvrtki za ulaganja u
inozemstvu doveli su do rekordnog manjka izravnih ulaganja u
Njemačkoj, priopćila je srijedu u svojemu mjesečnom izvješću njemačka
Središnja banka (Bundesbank). #L#
Prema tom izvješću, iz Njemačke se u 1996. odlilo rekordnih 47
milijardi maraka kapitala, kao nikada do sada. Prethodne 1995.
njemačke su tvrtke uložile u inozemstvu 38 milijardi maraka.
Novi porast investicijskog manjka "Bundesbank" pripisuje ponajprije
pojačanoj suzdržanosti stranih tvrtki prema ulaganju u njemačko
gospodarstvo. Strane su tvrtke, dapače, u 1996. povukle iz Njemačke
pet milijardi njemačkih maraka, nakon što su 1995. uložile 17
milijardi maraka.
Nasuprot tome, njemačke su tvrtke u 1996. uložile 42 milijarde maraka
u strana gospodarstva.
"To je, istina, 13,5 milijardi maraka manje nego rekordne 1995., ali
pogrešno bi bilo ovo smanjenje tumačiti kao obrat", tvrdi "Bundesbank"
pojašnjavajući to statističkom metodologijom. Godine 1995. iskazano je
naime nekoliko krupnih investicija kakvih nije bilo prijašnjih godina.
Glavni cilj njemačkog kapitala i dalje su zemlje Europske unije.
Njemačke tvrtke su 1996. ipak znatno manje ulagale od prethodne
godine. Sjedinjene Države su se nasuprot tome potvrdile kao sve
poželjnija zemlja za strane ulagače.
Četvrtina njemačkih ulaganja otpada na zemlje bivšeg istočnog bloka i
zemlje u razvoju.
"U prilog investicijama u susjednim srednjoeuropskim i ambicioznim
azijskim zemljama govore ponajprije troškovi, gospodarska dinamika i
još uvijek neiskorišteni tržišni potencijal", komentira njemačka
Središnja banka.
Na takvo usmjerenje upućuje njemačko gospodarstvo i snažan porast
izvoza upravo u srednoeuropske i zemlje jugoistočne Azije.
Dok je njemački izvoz u zapadnu Europu s dva posto porasta u 1996. u
zastoju, porast izvoza u zemlje jugoistočne Azije od 7,5 posto i rast
izvoza od čak 18,5 posto u srednjoeuropske i istočnoeuropske zemlje
govori o otvaranju novih važnih tržišta.
"Reformske zemlje imaju udio od gotovo devet posto ukupnoga njemačkog
izvoza i postaju važnije nego, recimo, Sjedinjene Države sa 7,5
posto", ocjenjuje "Bundesbank".
Također, i uvoz iz srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja
natprosječno je porastao sa šest posto, naspram, na primjer, samo 1,5
posto porasta američkog izvoza u Njemačku u 1996.
(Hina) sl fp
191733 MET mar 97