LONDON/FRANKFURT, 18. ožujka (Hina/AP/DPA/Reuter) - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel izjavio je da je vlada kancelara Helmuta Kohla odlučna uvesti jedinstvenu europsku monetu, euro, godine 1999., kako je i planirano,
stoji u Kinkelovu pismu koje je u utorak objavljeno u londonskom "Financial Timesu".
LONDON/FRANKFURT, 18. ožujka (Hina/AP/DPA/Reuter) - Njemački ministar
vanjskih poslova Klaus Kinkel izjavio je da je vlada kancelara Helmuta
Kohla odlučna uvesti jedinstvenu europsku monetu, euro, godine 1999.,
kako je i planirano, stoji u Kinkelovu pismu koje je u utorak
objavljeno u londonskom "Financial Timesu". #L#
Komentatori i novinari u posljednje vrijeme pojačano izražavaju
dvojbe da će Njemačka, zbog visoke nezaposlenosti i drugih
gospodarskih problema, moći na vrijeme ispuniti kriterije za pristup
Europskoj monetarnoj uniji (EMU).
"Njemačka vlada ostaje u potpunosti predana uvođenju eura 1. siječnja
1999., kako je i planirano," stoji u pismu ministra Kinkela.
"Jedna stvar mora biti apsolutno jasna: neće biti mekanog eura.
Vremenski raspored je uvjetovan strogim poštivanjem kriterija
(ekonomske stabilnosti) s kojima su se složile sve strane u
(Maastrichtskom) sporazumu. Odluka će biti donesena 1998., temeljem
podataka za 1997., bez kreativnog računovodstva", istaknuo je Kinkel.
Njemački "Bundesbank" prošlog je mjeseca izrazio dvojbu da će zemlja
moći održati proračunski manjak na razini potrebnoj za pristup EMU.
Zabrinjava visok broj nezaposlenih osoba, koji je krajem 1996.
dostigao 4,6 milijuna, koje se izravno financiraju iz javnih izvora.
Institut za gospodarska istraživanja "Halle" predviđa da će broj
nezaposlenih u godišnjem prosjeku porasti na 4,2 milijuna. Institut
također računa sa samo 2,1 posto rasta njemačkoga bruto domaćeg
proizvoda u 1997. za razliku od prethodne prognoze od 2,5 posto.
Njemačka vlada računa s 2,5 posto rasta. Premijer njemačke savezne
države Donje Saske Gerhard Schroeder u ponedjeljak je u interviewu za
"Financial Times" stavio pod pitanje sposobnost Njemačke da ispuni
maastrichtske kriterije.
"Njemačka neće ispuniti kriterije bez kreativnog računovodstva",
rekao je on. Njemačka vlada predviđa da će u 1997. ostvariti 2,9 posto
proračunskog manjka, a otvoreno priznaje da će javni dug krajem godine
biti 61,5 posto BDP-a, čime otvoreno priznaje da neće moći do kraja
ostvariti jedan od kriterija za pristup EMU.
Kriteriji stabilnosti za članstvo u Europskoj monetarnoj uniji
postavljeni su u sporazumu Europske unije potpisanom u Maastrichtu u
Nizozemskoj godine 1992. Ti kriteriji predviđaju da proračunski manjak
zemlje ne bude viši od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), da dug
ne smije prijeći 60 posto BDP-a, ili da se stalno kreće prema tom
cilju, da stopa inflacije ne prelazi više od 1,5 posto inflacije tri
zemlje članice s najnižom inflacijom, te da dugoročne kamate ne
prelaze više od dva posto kamate tri najbolje plasirane zemlje.
Njemačka Središnja banka "Bundesbank" u utorak je objavila da su
njemačke javne financije u lošem stanju, te da se vlada mora strogo
pridržavati kursa financijske konsolidacije kako bi izbjegla upadanje
u "zamku dugova" i ispunila kriterije Europske monetarne unije.
Njemački javni dugovi krajem 1996. porasli su na 60,3 posto bruto
domaćeg proizvoda, nešto iznad kriterija predviđenog Maastrichtskim
sporazumom. Njemački se javni dug između 1989. i 1996. više nego
udvostručio - na 2.135 milijardi maraka, a više od polovice duga
rezultat je troškova ujedinjenja 1990., priopćio je "Bundesbank".
Godinu prije ujedinjenja, 1989. udio duga u bruto domaćem proizvodu
bio je 41,8 posto, a dug je iznosio 929 milijardi maraka. Porast
javnog duga Njemačke za 1.200 milijardi maraka od 1989. rezultirao je
iz preuzimanja obveza bivšeg DDR-a i ulaganja u modernizaciju njegova
gospodarstva, stoji u izvješću.
"Zaključak je da je jedini izlaz iz trenutačno teškog stanja
zaduženosti uvjerljiva strategija konsolidacije", ocjenjuje
"Bundesbank". Središnja banka dodaje kako si Njemačka može priuštiti
financiranje ujedinjenja povećanjem duga samo neko vrijeme. "U
suprotnom se slučaju riskira upadanje u zamku u kojoj će državni
manjak i državni dug hraniti jedan drugog kroz brzo rastući teret
kamata", stoji u izvješću.
Banka je, međutim, istaknula kako je unatoč troškovima ujedinjenja
njemački dug u prosjeku rastao sporije od svih zemalja Europske unije,
a da je daleko iza porasta duga u Francuskoj i Italiji.
(Hina) sl rt
181440 MET mar 97