BEČ, 17. ožujka (Hina/Reuter) - Iako je od pada komunizma u istočnoj Europi prošlo više od pola desetljeća, većina zemalja s jugoistoka Europe još nije upoznala gospodarsko blagostanje i političku stabilnost.
BEČ, 17. ožujka (Hina/Reuter) - Iako je od pada komunizma u istočnoj
Europi prošlo više od pola desetljeća, većina zemalja s jugoistoka
Europe još nije upoznala gospodarsko blagostanje i političku
stabilnost. #L#
Osim tek nekoliko iznimaka, gospodarstvo je u svim tamošnjim državama
u ruševinama, opterećeno visokim političkim napetostima, visokom
inflacijom, praznom državnom blagajnom i zastarjelom infrastrukturom.
Većina postkomunističkih vlada u tom području nije iskoristila polet
s početka 90-ih za hvatanje u koštac s radikalnim gospodarskim
promjenama koje su njihovim susjedima, koji su ih proveli, donijele
razmjerno blagostanje.
Bolne reforme, koje su za Poljsku i Mađarsku primjerice već prošlost,
većinu njih tek očekuju.
"Euforije s početka 90-ih više nema. Sve više jača uvjerenje da je
bilo pogrešaka, da možda i nisu izabrali baš najbolji put", tvrdi
analitičar za istočnu Europu pri "Investmentbank Austria" Peter
Svoboda.
"Gospodarstvo u svim tim zemljama je u ruševinama, a na političkom
planu još postoje iskre nacionalizma. Faza konsolidacije protegnut će
se i na početak novog tisućljeća", ističe on.
Bugarska i Rumunjska su se, na prvi pogled, izjednačile s Poljskom i
Češkom, jer su poput njih istaknule zahtjev za ulaskom u Europsku
uniju početkom idućeg stoljeća. No stvarnost je bitno drukčija: ni
superoptimistični političari ne uspijevaju odrediti čak ni mogući
datum njihova pristupa EU koji bi bio ostvariv.
HRVATSKA I SLOVENIJA NA PUTU BLAGOSTANJA
________________________________________
Analitičari izdvajaju Hrvatsku i Sloveniju kao zemlje s najvećim
mogućnostima, povlačeći crtu između njih i ostalih balkanskih zemalja.
I jedna i druga su raskrstile s komunizmom, provele opsežne
gospodarske reforme i otvorile tržišta. Obje su uvrštene na ljestvicu
kreditnog rejtinga, što znači da se ravnopravno natječu za priljev
kapitala s vodećim novim tržištima diljem svijeta.
Hrvatsko bi gospodarstvo, prema očekivanjima, ove godine trebalo
zabilježiti porast od 6,5 posto, uz inflaciju manju od četiri posto.
Sloveniji se predviđa gospodarski rast od oko četiri posto.
No, napredak je imao svoju cijenu. Tvrda monetarna politika Hrvatske
omogućila je kontrolu inflacije, no snažna kuna, osim što šteti
izvoznicima, pridonijela je i velikoj stopi nezaposlenosti koja se
procjenjuje na 17 posto.
U Sloveniji, gdje je prihod po glavi stanovnika gotovo dostigao
zapadnu razinu, nezaposlenost također alarmantno raste i ove bi godine
mogla dosegnuti 14 posto. Ta zemlja ulaže velike napore za ulaskom u
EU i - prema svim standardima, to bi mogla i ostvariti da nema nekih
zakona o ograničenju stranih ulaganja.
PROBLEMI MNOGO VEĆI JUŽNIJE
___________________________
No, tvrde analitičari, problemi Hrvatske i Slovenije neznatni su u
usporedbi s onima njihovih južnoeuropskih susjeda.
Pad životnog standarda i potpuno razočaranje sporošću političkih
promjena uzrokovalo je goleme nemire u Albaniji, Bugarskoj i Srbiji,
zemljama u kojima su gospodarske prilike najlošije.
U najsiromašnijoj među njima - Albaniji - propast financijskih
piramidalnih shema prouzročila je oružanu pobunu.
Anarhija i kaos koji sad vladaju tamo mogli bi poništiti i neke dobre
stvari koje su napravljene proteklih godina, osobito ako buduća vlada
bude prisiljena stanovništvu nadoknaditi gubitke iz propalih
štedionica.
U SRJ su višemjesečni ulični prosvjedi prisilili Slobodana Miloševića
da prizna pobjedu oporbe na općinskim izborima u Srbiji, a prijeti mu
poraz i na izborima na državnoj razini tijekom godine. No na
gospodarskom se planu vladajući socijalisti nisu pomaknuli ni za
milimetar zbog straha da bi im bilo kakve nove restrikcije uništile
izglede na izborima.
Javni prihodi dramatično su smanjeni, proizvodnja i plaće vrtoglavo
padaju, a istodobno rastu trgovinski deficit, nezaposlenost i cijene,
budeći sjećanja na gospodarsku katastrofu koja je tu zemlju pogodila
početkom 90-ih.
Gospodarstvo, pogođeno četverogodišnjim sankcijama zbog rata, potpuno
se ruši bez priljeva svježeg novca iz inozemstva, što se smatra
jedinom nadom za spas te zemlje od potpune propasti.
Analitičari smatraju da SRJ, baš kao i susjedna Bugarska, naprijed
može krenuti jedino pomoću eventualnog sporazuma s Međunarodnim
monetarnim fondom.
Jugoslavenska vlada priznaje da je to nužno, ali odugovlači s
potrebnim reformama poput opće privatizacije i otvaranja tržišta za
strana ulaganja.
IZOLACIONIZAM I NACIONALIZAM ONEMOGUĆAVAJU REFORME
__________________________________________________
No, tvrde analitičari, takav izolacionizam vlada ne samo u SRJ nego
cijelim tim područjem.
Slovenija, koja je nedavno prihvatila zakon kojim se ograničavaju
strana ulaganja, još je jedan primjer mnogih zemalja koje, usprkos
provedenim reformama, odbijaju prihvatiti realnost gospodarske
međuovisnosti i otvorenosti, kažu analitičari.
"S gospodarskog stajališta, to nema nikakva smisla. Doista - moraju
još jednom promisliti o tome", smatra Svoboda.
No ako se u zemljama poput Jugoslavije ne otvori prolaz za vodstvo
sklonije reformama, gospodarski su izgledi vrlo loši, dodao je.
"Pogledajte gospodu u Srbiji i Albaniji. To su sve isti ljudi kao i
prije 1989., samo je razina različita", rekao je Svoboda.
TRAČAK NADE ZA RUMUNJSKU I BUGARSKU
___________________________________
Znak nade javlja se i u Rumunjskoj i u Bugarskoj.
Nakon jednomjesečnih masovnih prosvjeda, bugarski predsjednik Petar
Stojanov prošlog je mjeseca prihvatio održavanje prijevremenih izbora
i prijelaznu vladu, koja je odlučila srezati državnu potrošnju,
zatvoriti državna poduzeća koja donose gubitke i pokrenuti borbu
protiv korupcije.
Nova rumunjska vlada obećala je da će omogućiti slobodne cijene i
smanjiti inflaciju i deficit uz pomoć međunarodnih financijskih
institucija.
Na kraju tunela nazire se svjetlo, no još će neko vrijeme proći prije
nego što većina naroda na jugoistoku Europe progleda.
"Možda ćemo 1999. moći govoriti o novom početku, o novom gospodarskom
optimizmu. No - zasad se moramo ograničiti na realizam", rekao je
Svoboda.
(Hina) dam sd
171528 MET mar 97