ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Rezultati kompleksnoga sociološkoga i demografskog istraživanja grada Rijeke sadržaj su knjige "Rijeka: baština za budućnost - sociološko-demografska studija grada Rijeke", što je predstavljena danas u
zagrebačkom Institutu za primijenjena društvena istraživanja. Autori publikacije, čiji je naručitelj Gradsko poglavarstvo grada Rijeke, su prof. dr. Ivan Rogić, dr. Vesna Lamza-Posavec, mr. Mladen Klemenčić i mr. Rafaela Kovačević-Pašalić. Kako je istaknuto, ova bi studija trebala poslužiti kao empirijska osnova za izradu generalnoga urbanističkog plana Rijeke. Izdavač knjige je Grad Rijeka - Odjel gradske uprave za urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, a riječka Naklada Benja tiskala je spomenuti naslov.
ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Rezultati kompleksnoga sociološkoga i
demografskog istraživanja grada Rijeke sadržaj su knjige "Rijeka:
baština za budućnost - sociološko-demografska studija grada Rijeke",
što je predstavljena danas u zagrebačkom Institutu za primijenjena
društvena istraživanja. Autori publikacije, čiji je naručitelj Gradsko
poglavarstvo grada Rijeke, su prof. dr. Ivan Rogić, dr. Vesna
Lamza-Posavec, mr. Mladen Klemenčić i mr. Rafaela Kovačević-Pašalić.
Kako je istaknuto, ova bi studija trebala poslužiti kao empirijska
osnova za izradu generalnoga urbanističkog plana Rijeke. Izdavač
knjige je Grad Rijeka - Odjel gradske uprave za urbanizam, ekologiju i
gospodarenje zemljištem, a riječka Naklada Benja tiskala je spomenuti
naslov. #L#
Voditelj istraživačkoga projekta je prof. dr. Ivan Rogić, a
istraživanjem je obuhvaćeno sedam tematskih cjelina, među kojima:
osnovna obilježja dosadašnjega modela gradskog razvitka i utjecaja
modela na urbanu preobrazbu grada, implikacije promjena općega
sistematskog modela društva i države godine 1990/91 i njihov utjecaj
na riječku gradsku perspektivu kao i osnovna demografska obilježja
gradskog stanovništva i demografske promjene nakon popisa 1991.
godine.
Iako je Rijeka najgušće naseljeni grad u Hrvatskoj, pitanje o
pripadnosti Riječana vlastitome gradu jedno je od ključnih pitanja
koje se postavljalo tijekom povijesti našega grada, a posebice nakon
završetka Drugoga svjetskog rata, rekao je pročelnik Odjela riječke
gradske uprave za urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem
Vladimir Margitić. Po njegovim riječima, rezultati istraživanja u tom
smislu upućuju na pozitivni pomak, jer, istaknuo je Margitić, iako je
samo 53 posto stanovnika Rijeke rođeno u Gradu, preko 85 posto
stanovnika Rijeke osjećaju se Riječanima i iskazuju svoju riječku
"zavičajnost".
Svrha je ovoga istraživanja, istaknuo je ravnatelj Direkcije za
urbanizam i ekologiju u riječkoj gradskoj upravi Srđan Škunca, da
Rijeka i njegovi građani postanu aktivni i ravnoprani sudionici u
kreiranju strategije vlastitoga razvitka, ali i općega hrvatskoga
razvitka.
U tom smislu, dodala je dr. Vesna Lamza-Posavec, knjiga na određeni
način "prerasta" okvire grada Rijeke i dotiče pitanja suvremenoga
urbanog života u Hrvatskoj.
(Hina) ip mi
141655 MET mar 97