ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Zagrebački trgovački lanac Konzum, u većinskom vlasništvu koncerna Agrokor, u posljednje je dvije i pol godine značajno ulagao u poboljšanje organizacije i kontrole poslovanja, novi vizualni identitet
prodavaonica, informatizaciju i nabavu opreme. Prema riječima direktorice te tvrtke Katarine Šobat, preuređenje prodavaonica nastavit će se i ove godine, a u budućnosti se planira mreža prodavaonica proširiti izvan Zagreba.
ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Zagrebački trgovački lanac Konzum, u
većinskom vlasništvu koncerna Agrokor, u posljednje je dvije i pol
godine značajno ulagao u poboljšanje organizacije i kontrole
poslovanja, novi vizualni identitet prodavaonica, informatizaciju i
nabavu opreme. Prema riječima direktorice te tvrtke Katarine Šobat,
preuređenje prodavaonica nastavit će se i ove godine, a u budućnosti
se planira mreža prodavaonica proširiti izvan Zagreba. #L#
Tijekom protekle dvije godine Konzum je zatvorio male i
neprofitabilne prodavaonice te se preorjentirao na velike sustave
supermarketa. Od 16 skladišta zadržali su samo njih tri, a obnovljen
je i vozni park nabavkom 19 kamiona. Uz ulaganje u informatizaciju,
koja je provedena u skladišnom i financijskom poslovanju te maloprodaji,
zadržana je puna zaposlenost, a prosječna mjesečna plaća po djelatniku
dostignula je otprilike šesto njemačkih maraka, prema 343 marke krajem
1994.
Početkom ove godine uloženo je približno dva milijuna kuna u obnovu
četiriju prodavaonica, koje su nedavno započele s radom, a u tijeku je
obnova još tri prodavaonice. Također, u tvrtki nastoje ujednačiti
svoju ponudu u svim dijelovima grada, poboljšati asortiman te
osigurati kontinuitet opskrbe.
Kako je iz ranijih godina poslovanja Konzum naslijedio dosta
problema, od neodgovarajuće infrastrukture, nedovoljno razvijenog
informacijskog sustava, loše politike asortimana proizvoda i cijena
te 80 posto otpisanih sredstava, prema riječima direktorice Šobat,
Konzum je lani poslovao s gubitkom. Ipak, od kraja 1994. godine
zabilježen je porast prometa za 62 milijuna maraka na lanjskih 230
milijuna maraka.
Kao jedan od većih problema u poslovanju direktorica Šobat istaknula
je nelojalnu konkurenciju, odnosno ponudu robe na koju nisu
plaćeni carina i porez, pa je stoga jeftinija. Također, smatra kako
bi trebalo uvesti reda na tržištu utvrđivanjem duljine radnog vremena
u trgovinama, budući da neke tvrtke plaćaju više doprinose za
prekovremeni rad svojih djelatnika, a druge to izbjegavaju
"zapošljavanjem na crno".
(Hina) mib sbo
131350 MET mar 97