ALBANSKI SE SUSJEDI BOJE IZBJEGLIČKOG VALA

LONDON/ATENA/TIRANA, 8. ožujka (Hina/Reuter/AP/AFP) - Albanski najbliži susjedi s nervozom promatraju događaje u toj zemlji strahujući da bi neredi mogli uzrokovati masovni egzodus izbjeglica, te potpaliti etničku netrpeljivost u Jugoslaviji i Makedoniji. #L# "Za nas je najvažnije da svi oni ostanu unutar Albanije, a mi im trebamo to omogućiti", izjavio je glasnogovornik grčke vlade Dimitris Reppas. "To je ono što mi želimo. Ono što ne želimo jest imigracija", dodao je Reppas. "Ono što je potrebno novi je Marshalov plan za Albaniju i Balkan", izjavila je Marillena Kopa, stručnjak za Balkan s atenskog Sveučilišta "Pandeios", podsjećajući na američki plan pomoći u obnovi Europe nakon Drugoga svjetskog rata. Rješenje bi također smanjilo strah glede toga da se neredi među 3,2 milijuna brojnim stanovništvom mogu proširiti na Kosovo i Makedoniju. "Kad polovica Albanaca živi izvan granica Albanije, to se može razviti u pravi problem", ocijenila je Kopa. Grčka bi također mogla biti uvučena u nerede, posebice ako se bude prijetilo brojnoj grčkoj manjini u južnoj Albaniji. Ono čega se trenutačno grčki i talijanski dužnosnici najviše boje jest mogućnost vala novoosiromašenih izbjeglica koji će bježati morem i kopnom. Na tisuće je ljudi pobjeglo iz Albanije u Grčku i Italiju 1991., nakon općih nereda kad je propao posljednji komunistički režim u Europi. Više od 300.000 ilegalnih albanskih imigranata trenutačno radi u Grčkoj. Izbjeglički je val krenuo godine 1991., kad su neredi smanjili prozvodnju i nacionalni dohodak po glavi stanovnika za 51 posto - na samo 300 dolara. Doznake Albanaca koji rade u inozemstvu i domaća proizvodnja povećali su taj iznos prošle godine na 350 dolara. Albanci koji rade u inozemstvu poslali su više od 400 milijuna dolara u zemlju, a taj je novac pomogao visokorizičnim ulagačkim fondovima i "piramidalnoj shemi", čiji je kolaps doveo do sadašnjih nemira. Albanski predsjednik i oporbeni vođe pokušavaju smiriti ustanak na jugu zemlje prije no što se pretvori u pravi rat, pristajući na dvodnevni prekid sukoba. Oštre podjele između sjevera i juga zemlje pojavile su se prije dva mjeseca, kad je većina Albanaca izgubila novac u sumnjivim novčanim ulaganjima. Bogatiji južnjaci izgubili su više od sjevernjaka i podupiru oporbu. Izjava, koju su predsjednik Berisha i oporbeni vođe potpisali u četvrtak, poziva Albance da počnu predavati oružje od petka u šest sati ujutro, kad je počeo 48-satni prekid vojnih akcija. Izjava nudi i amnestiju svima koji su sudjelovali u pobuni, a nisu počinili zločine. Izjava, potpisana u Tirani, također poziva na uspostavu višestranačkog povjerenstva koje bi istražilo "piramidalnu shemu" u kojoj su tisuće osoba izgubile novac. Pobunjenički su vođe, prije no što je izjava objavljena, tražili ostavku predsjednika Salija Berishe, uspostavu koalicijske vlade do novih izbora i kompenzacije za one koji su izgubili novac. Pobunjenici se koriste tenkovima i torpednim čamcima, a blokirali su i ceste kako bi spriječili vojsku da uđe u gradove koje oni sada nadziru. Zapadni stručnjaci istodobno procjenjuju snagu albanske vojske tvrdeći da albanske vojne snage, koje su bile upućene protiv pobunjenika, očajno trebaju suvremenu opremu. Mobilizirani muškarci odjeveni su u odbačene odore bivše istočnonjemačke narodne vojske, objavio je ugledni list "Jane's Senitnel" u svojemu posljednjem godišnjem izvješću o sigurnosnom stanju na Balkanu. Smatra se da su područja za uvježbavanje smještena u blizini vojarni kako bi se uštedjelo gorivo, navodi isti list. Albaniji - koja je nekad mislila da je 700.000 malih betonskih bunkera, koje je izgradilo njezino staljinističko vodstvo u doba hladnog rata, može zaštititi od invazije - američka vojska i njezini marinci pružaju pomoć u uvježbavanju otkako se pridružila NATO-ovu programu Partnerstvo za mir. Ipak, još joj nedostaje moderni sustav oružja. 45.000 vojnika opremljeno je s oko 720 kineskih bojnih tenkova T-59, a 138 tenkova T-34 stoji u spremištima, navodi Međunarodni institut za strateška istraživanja. Albanske zračne snage, koje imaju oko 10.000 vojnika, raspolažu sa 100 bojnih zrakoplova, uključujući i po nekoliko prilično novih zrakoplova tipa MIG-21 i MIG-15, koji su prvi put viđeni u sada već bivšemu Sovjetskom Savezu prije gotovo petnaeset godina. "Jane's" ističe da albanske snage već dulje vrijeme nisu dobile neki važniji novi oružani sustav. I dok bivši časnici plijene oružje i marširaju s pobunjenicima, dvojica su pilota prebjegli u Italiju u svojim zrakoplovoma MIG-15. "Sve letjelice i oprema zračnih snaga zastarjele su za zapadne standarde i nedostaje im djelotvorna tehnička potpora još od prekida albanskih odnosa s Kinom 1978.", ocjenjuje "Jane's". (Hina) sk ii 080230 MET mar 97