FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RAZGOVORI SLOVAČKE I HRVATSKE O UNAPREĐENJU RIJEČNOG PROMETA

ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Izaslanstva hrvatskog i slovačkog ministarstva prometa vodila su u četvrtak u Zagrebu službene razgovore o unapređenju suradnje u riječnom i kombiniranom prijevozu.
ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Izaslanstva hrvatskog i slovačkog ministarstva prometa vodila su u četvrtak u Zagrebu službene razgovore o unapređenju suradnje u riječnom i kombiniranom prijevozu. #L# Izaslanstva, koja su predvodili tajnik hrvatskog Ministarstva pomorstva, prometa i veza Mijo Petek i pomoćnik slovačkog ministra prometa Emil Mitka, vodili su i pregovore o sklapanju međudržavnog ugovora između dviju zemalja o unutarnjoj plovidbi. "Obje zemlje vide interes u razvoju suradnje u riječnom, kombiniranom i pomorskom prijevozu, a Slovačka je posebno zainteresirana za korištenje riječke luke", rekao je nakon razgovora vođa hrvatskog izaslanstva Mijo Petek. On je dodao kako je riječni pravac Podunavlje-Jadran jedan od najjeftinijih transportnih pravaca, a Slovačka vidi interes u tome da bude jedna od prvih zemalja koja će uspostaviti riječni transport s Hrvatskom otvaranjem plovidbe Dunavom i Savom. On je rekao kako očekuje da će dvije zemlje Ugovor o unutarnjoj plovidbi potpisati za tri mjeseca. Predstavnik slovačkog ministarstva naglasio je kako bi potpisivanje Ugovora imalo veliko značenje jer do sada na polju plovidbe dvije zemlje nisu uopće surađivale. "Nakon potpisivanja očekujemo stvaranje radnih skupina stučnjaka za riječni i pomorski promet te pružanje usluga hrvatskih luka slovačkim brodovima", rekao je Emil Mitka. Prometni koridor Podunavlje-Jadran, kao najkraći vodni pravac, tekao bi kanalom Dunav-Sava, reguliranom rijekom Savom do Siska i Zagreba, Kupom do Siska i Karlovca te kasnije do Broda na Kupi, željezničkom prugom do Rijeke a u budućnosti plovnim kanalom do te jadranske luke. Izgradnjom ovog plovnog puta stvorile bi se pretpostavke da se rastereti cestovni promet što je interes svih europskih država. Također, promijenila bi se i struktura roba, jer bi se prevozila roba bolje tarifne klase kao kontejneri ili tehnička roba. Trenutačno 85 posto prometa čine šljunak i rasuti tereti. (Hina) sk sd 061246 MET mar 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙