ALBRIGHT NA TURNEJI TRAŽENJA PODRŠKE ŠIRENJU NATO-A

PARIZ, 19. veljače (Hina/Reuter) - Američka državna tajnica Madeleine Albright u utorak je u Bruxellesu sudjelovala na prvom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a kako bi dobila potvrdu jedinstvenosti Saveza glede širenja na zemlje istočne Europe prije razgovora s ruskim vodstvom krajem tjedna u Moskvi. #L# Glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova Nicholas Burns pojasnio je da je Albrightovoj bila potrebna "potvrda jedinstva u NATO-u zato što su Rusi nepopustljivi u pregovorima o novim odnosima sa Savezom". Madeleine Albright u Bruxelles je došla nakon što je u ponedjeljak bila u Parizu i u razgovorima s tamošnjim političkim vodstvom malo 'otopila led', barem u tonu i stilu ako već ne u sadržaju, s često vrlo napetih američko-francuskih odnosa. Prva žena na najvišem diplomatskom položaju u SAD, Madeleine Albright dočekana je u Parizu poljupcima francuskih političkih čelnika, a topao prijem priredili su joj i u Bonnu i Rimu prije toga. Kao vjerojatno prva osoba na položaju američkog državnog tajnika koja govori nekoliko stranih jezika, Albright je s francuskim vodstvom, a i u javnosti, govorila francuski, a na jedno novinarsko pitanje čak je odgovorila na ruskom. Nakon tri, od ukupno jedanaest, dana turneje po najvećim zemljama Europe i Azije, europski su mediji 59-godišnju američku državnu tajnicu, inače već baku, prozvali "Čeličnom damom" koja je u nastupu dijametralno suprotna svojem samozatajnom prethodniku Warrenu Christopheru. Kroz neke se medije također provukla pritužba da njezino vjerovanje u SAD kao "nezaobilaznu zemlju" u svjetskoj politici zapravo neizravno pokazuje neku vrstu američke "baršunaste hegemonije". Tijekom posjeta Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, Albright u razgovorima nije izbjegavala pitanja poput reforme NATO-a, trgovine s Iranom i drugih oko kojih između SAD i njezinih saveznika postoje nesuglasice. No glavna njezina poruka, kao i njezinih domaćina, bila je iskazivanje odlučnosti NATO-a glede održavanja summita u srpnju u Madridu, kad će vodstvo Saveza odlučiti koje će bivše članice Varšavskog pakta prve ući u NATO. Općenito se vjeruje da će poziv za pristup Savezu dobiti Poljska, Mađarska i Češka, ali se ne zna hoće li tom popisu biti pridodana još koja zemlja. Francuska se zalaže za prijam Rumunjske, no američki dužnosnici tvrde da je to "još daleko". Pariz želi i uključivanje Slovenije, u čemu i američki obrambeni dužnosnici vide vojničku logiku. No jedan je američki dužnosnik rekao da Slovenija nema više od 60 posto izgleda za prijam u NATO. Glavni tajnik NATO-a Javier Solana predvodi pregovore s Moskvom o sporazumu kojim bi bili određeni odnosi između Rusije i NATO-a u novom tisućljeću, a tom su dokumentu u utorak ministri vanjskih poslova u Bruxellesu poklonili najveću pozornost. Mnogi ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a nedavno su bili u Rusiji, ili će tamo otići u bliskoj budućnosti, u pokušaju da uvjere Moskvu da proširenje NATO-a neće ugroziti Rusiju, već pomoći u stabiliziranju Europe. Madeleine Albright s istim bi ciljem rusko vodstvo trebala upoznati s rezultatima najnovijeg američkog istraživanja u kojem su iznijete procjene da bi američki troškovi zbog proširenja NATO-a iznosili samo 200 milijuna dolara, a ne 700 kako su govorile prve procjene, uz pretpostavku da vojnici NATO-a ne bi bili trajno smješteni na tlu novoprimljenih zemalja, rekli su američki dužnosnici. Razlika između procjena iste tvrtke (Rand Corp) od prije godinu dana i sad proizlazi iz činjenice da je u prošlogodišnjem istraživanju kao pretpostavka uzeta stalna prijetnja Rusije, za koju bi NATO trebao biti spreman, dok u ovogodišnjem Rand ne predviđa praktički nikakvu prijetnju s ruske strane, rekao je jedan američki dužnosnik. Bude li odobren prije njena dolaska u Moskvu, Albright bi ruske čelnike trebala upoznati i s novim prijedlogom NATO-a za smanjenje konvencionalnog naoružanja. (Hina) dam dj 190626 MET feb 97